Za razliku od veljače, koja je u većini Hrvatske dobila klimatološku ocjenu DHMZ-a “normalno” – i prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine – zima je imala zamjetnije veće odstupanje od prosjeka pa je zaslužila ocjene “toplo” i “vrlo toplo” te uglavnom “kišno” i “vrlo kišno”.
I dugoročne prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost pozitivnog odstupanja, posebice srednje sezonske temperature zraka, piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula. Ocjena “normalna” prilično “skriva” zamjetnija toplija i hladnija razdoblja veljače, kao i dugotrajniji niz sušnih dana te kraći s oborinama, i to intenzivnijima. Djelomično na njih upućuju lokalne ocjene “sušno”, na jugu Hrvatske i “vrlo sušno”, te “kišno” ponegdje u istočnoj Hrvatskoj, dodaje Vakula.
Vakula kaže da će se od svega vjerojatno ponajviše pamtiti zimska epizoda posljednjeg vikenda, koja je prouzročila kojekakve nevolje. “47 cm novog snijega u Gospiću, izmjerenih 27. veljače u 7 sati, jedna je od većih vrijednosti, ali ne i najveća.
Samo u veljači je više izmjereno 3 puta: 59 cm 9. 2. 1986. godine, 64 cm 11. 2. 1999., kada je i posljednji put izmjereno više od 47 cm te 78 cm 19. 2. 1958., što je i najveća ikad izmjerena visina novog snijega na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a. A više nego ove godine izmjereno je još 7 puta u drugim mjesecima: 4 puta u siječnju – i to najviše 70 cm 18. 1. 1950. godine, te 2 puta u prosincu i 1 u studenome”, naglašava Vakula.
I dok veljača nije bila blizu ekstremne – zima je! U mnogim mjestima među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja. Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila je 2. najviša, odmah iza zime 2006/7. A podaci za Osijek postoje još od zime 1899/90!, kaže naš meteorolog.
“Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka – čak “ekstremno kišno”, kao primjerice u Varaždinu i okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske, te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka ocjena bila “normalno”, uz mjestimičan čak mali manjak oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice u Lastovu, Pločama i Dubrovniku”, kaže Vakula.
Kakvo nas proljeće čeka
“Kao i za zimu, i prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja “zimskih” – i većih odstupanja od prognoziranih”, dodaje Vakula.
