Nepovoljan položaj freelancera u BiH mogao bi postati još nepovoljniji ukoliko predloženi novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH budu usvojeni.
Naime, prema novim prijedlozima, freelanceri će za za ugovore o djelu plaćati iste stope doprinosa kao i za ugovore o radu, iako (i dalje) neće moći koristiti te usluge. Također, povećava se doprinos za zdravstvo s 4% na 13,5%, te se dodaje još i doprinos za MIO u visini od 18,5%, piše Akta.ba.
Na najavu da će set novih zakona uskoro biti usvojen, Udruga “Freelance” u BiH je odmah reagirala. Uputili su dopise svim klubovima zastupnika u Predstavičkom domu, kojim su tražili da ne dozvole usvajanje ovih verzija teksta Zakona, jer su pogubni za opstanak freelencera koji rade u Federaciji BiH.
U dopisu su naglasili da ne pristaju na rješenja kojima se i dalje nastoji freelencerima naplaćivati doprinose, bez mogućnosti ostvarenja prava koja moraju da proizilaze iz plaćanja tih obaveza..
Obrazlažući problematiku oko novog Prijedloga zakona o doprinosima, Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruge “Freelance” u BiH, za Akta.ba kaže da trenutni prijedlozi sadrže mnoge nejasnoće, a jedina instanca koja može dati 100% točno tumačenje neke regulative je Vlada FBiH tj. resorno ministarstvo Ministarstvo financija.
Mi smo svjesni da su ovi zakoni dio EU reformi, i da trebaju biti usvojeni. Međutim trenutni tekst prijedloga Zakona je štetan po freelencere. Iz tog razloga nastojimo utjecati na proces donošenja ovih zakona kako bi freelencerima koji rade u FBiH bio osiguran stimulativan poslovni ambijent, imajući u vidu da je ovaj oblik poslovanja sve zastupljeniji i kod nas i Europi i u cijelom svijetu. Ako ne bude sluha za naše zahtjeve, razmotrit ćemo sve legitimne opcije koje imamo na raspolaganju kao Udruga i reagirati, kazala je ona.
Namjera Udruge je da u idućem razdoblju djeluje amandmanski na tekstove ovih prijedloga zakona, kako bi u konačnici bili usvojeni u formi tekstova koji će biti pravedni i koji će omogućiti svakom freelenceru da ostane u svojoj zemlji raditi, razvijati se i doprinositi.
Kreiranje amandmana
Trenutno smo u fazi formuliranja zahtjeva i kreiranja amandmana. To je prvi korak, a drugi je njihovo zagovaranje i nadamo se da ćemo dobiti podršku parlamantaraca, navodi Babić-Đaković. Dodaje da ne postoji način da itko opstane radeći tako da skoro pola prihoda daje državi i da pri tom i dalje nema prava na korištenje usluga za koje daje novac.
Dakle, prema novim prijedlozima mi bi osim plaćanja porezne stope od 13%, trebali izdvojiti i 32 posto za doprinose iako nemamo pravo na zdravstveno i mirovinsko osiguranje i priznavanje staža. U kontaktu smo s Ministarstvom financija FBiH i Vladom FBiH i imamo obećanja da ćemo mi to imati. Ali, nitko ne govori kada, poručuje ona.
Iz Ministarstva financija FBiH su pojasnili da su freelanceri obavezni platiti doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje (MIO), čak i kada imaju to osiguranje po drugoj osnovi. Npr. ako sebi dobrovoljno plaćaju MIO, ili su u klasičnom radnom odnosu, opet na dohodak od freelancinga trebaju platiti MIO. Navodno, plaćanjem tog doprinosa će se moći ostvariti i prava koja donosi zahvaljujući izmjenama pripadajućeg zakona, a ukoliko je stopa doprinosa ista kao za lica u radnom odnosu.
Doprinos za zdravstveno osiguranje freelanceri plaćaju samo u slučaju kada nemaju isto po drugoj osnovi. Ako se usvoji Zakon o doprinosima, uskladit će se propisi o zdravstvenom osiguranju, kako bi osobe koje plate ovaj doprinos mogle crpiti i određena prava, kazali su iz ministarstva.
I pored toga, postoji volja kod freelancera da pristanu na plaćanje ovih doprinosa, ali da imaju pravo na zdravstveno – da su zajamčena i zakonski riješena i to u trenutku kada ovi zakoni budu usvojeni.
Ne možemo pristati na usvajanje zakona, a da se naši zahtjevi rješavaju naknadno, napominje ona, dodajući da je to jedan od uvjeta.
Zakoni moraju biti doneseni u obliku da budu podrška freelancerima, da mogu opstati kao jedan od oblika radnika i da naravno doprinose i dalje zemlji.
Ne sporimo plaćanje poreza, problem su doprinosi, naglašava ona. Prema njenim riječima, vlast ima priliku pokazati dobru volju i razumijevanje, da podrži mlade i omogući im da ostanu u svojoj državi, te da imaju od njih dugoročnu korist. Zato im se moraju osigurati prava i poticajni uvjeti da mogu raditi i da zakonski okvir bude takav da poštuje te radnike.
Nekorektni nameti
Pored problema s doprinosima, freelanceri imaju problem i s uzimanjem od 4 posto od svake zarade. Naime, freelancer u FBiH na svaku uplatu treba platiti porez od 10 posto, te zdravstvo 4 posto, a ima pravo na 20 posto rashoda, odnosno 30 posto ako rad nekog freelancera ima obilježja autorskog djela.
Institucija Ombudsmena je to istražila, potvrdila da su u pravu i izdala svoje preporuke Vladi i Parlamentu Federacije kako bi se prestalo s tom pljačkom.
Naravno, ta preporuka nije obavezujuća, ali bi dobro bilo da se ispravi nešto što je nekorektno. Sigurna sam da bi rješavanje tog problema, motiviralo freelancere da uđu u sustav i time bi se povećao broj poreznih obveznika. Očekujemo da će se Prijedlog Zakona o izmjeni trenutnog Zakona o doprinosima koji je na našu inicijativu uputila Demokratska fronta s ciljem da se ispoštuje preporuka Ombusmena uskoro naći na dnevnom redu Parlamenta FBiH i da će donositeljji odluka glasati za njegovo usvajanje, kako bi konačno zaustavili ovu nepravdu koja nam se godinama nanosi, smatra predsjednica Udruge.
Veliki problem im predstavljaju mitovi i predrasude o njihovom radu. Mnogi misle da su nepošteni i da neće plaćati. U suštini, veliki broj freelancera se sami bore da zarade svoj kruh povremenim angažmanom na globalnom tržištu rada, pritom ne koristeći ništa od džavnih reusursa.
U svom radu imaju podršku pojedinih predstavnika vlasti koji su svjesni da je freelancing danas sastavni dio globalne ekonomije i tržišta rada, da su to mladi, inteligentni i vrijedni ljudi koji samo traže svoja prava.
Ipak, podrška nije tolika da bi mogla utjecati na izmjene zakona.
Osnivanje saveza
Trenutno rade na razradi ideje o kreiranju saveza s ostalim udrugama u BiH koja imaju iste interese.
Vjerujemo da bi na taj način naše inicijative dobile snagu i uticaj na donositelje odluka da zakoni budu usvojeni u tekstu koji će freelancerima i malim poduzećima omogućiti da opstanu, da imaju poticaj da u svojoj zemlji i dalje rade i doprinose, poručila je ona za Akta.ba.
Razlog više za njihov bunt je i taj što država ne ulaže ništa u freelancere, a pored toga imaju element da država nije dobar primjer građanima.
Kada vlast bude primjer poštenja, onda će i građani slijediti taj primjer, zaključila je Babić-Đaković.
