Ustav u Butanu propisuje da čak 60 posto zemlje mora biti pod šumskim pokrivačem, a polovica te zemlje zaštićeno je područje. U ozelenjivanju aktivno sudjeluju svi stanovnici
U vremenima kada je očuvanje okoliša, smanjenje ugljičnog otiska i otpada praktički svakome na ustima, neki misle doista ozbiljno. Jedna od takvih država je Butan, inače specifična po mnogočemu, među ostalim i svom pristupu turizmu, primjerice dnevnoj, poprilično skupoj, turističkoj ‘taksi’… No, doista je posebna po pristupu ekologiji i “osjednutosti” sadnjom stabala. Blagdani i svečane prilike obilježavaju se sadnjom stabala, a svaki stanovnik godišnje posadi najmanje jedno. Neki Butan čak nazivaju ‘najzelenijom’ zemljom na svijetu, u smislu posvećenosti očuvanju okoliša, a da stvarno misle ozbiljno, dokazuju i svojim postupcima, a ne samo riječima.
ZAŠTITA OKOLIŠA PROPISANA USTAVOM
DRŽAVA OPSJEDNUTA SADNJOM DRVEĆA
No, ono što Butan još dodatno izdvaja (kao da sve prije navedeno nije već dovoljno) jest ‘opsjednutost’ sadnjom drveća. Pretpostavlja se da Butan već sada krasi oko 800 milijuna pojedinačnih stabala, no to im nije dosta. Naime, stanovnici te zemlje, a to se od njih i traži, svaki državni praznik ili priliku pa čak i blagdane ‘slave’ među ostalim sadnjom sadnice nekog drveta. No, čak ni to nije sve. Bili su svojedobno postigli i Guinnessov rekord u broju posađenih stabala u roku od sat vremena. U jednom su satu, i to 2015. godine, posadili gotovo 50 tisuća stabala.
VAŽNOSTI ZAŠTITE ŠUMA POSTALI SU SVJESNI JOŠ 1970-IH GODINA
Da je šumski pokrivač bitan i da bi na njega trebalo paziti butanske su vlasti osvijestile još 1970-ih godina, a stroge zakone oko toga počeli su uvoditi 1979. godine. Primjerice, u toj je zemlji zabranjena komercijalna sječa drveća, odnosno drveće se sječe pod strogo određenim pravilima i ograničenjima, ne smiju se ubijati ni divlje životinje, a zabranjeno je i paljenje u svrhu raščišćavanja ili pak kreiranja poljoprivrednih površina.
NEKI TVRDE DA SE PRETJERALO…
No, kritičari takvog pristupa tvrde da se pretjeralo – da je sve manji broj livada, a se ograničava poljoprivreda, da sve to ima utjecaj na podzemne vode i povećava rizik od požara. Neki čak tvrde da bi uvođenje upotrebe drvene građe u građevinski sektor taj isti učinio zelenijim… No, vlasti se ne daju uvjeriti. Šume su, kažu izvor života, utječu na mikroklimu i kontroliraju padaline, odnosno utječu na njihovu učestalost, a to pomaže poljoprivrednicima.
DRVEĆE SADE ČAK I TURISTI
Ranije spomenuta sada sadnica stabala više nije rezervirana samo za lokalno stanovništvo Butana. Sada postoji primjerice i program u sklopu kojeg u sadnji drveća mogu sudjelovati i turisti. A to je od srpnja 2023. godine, piše BBS, učinilo najmanje 200 turista, i to u sklopu programa Carbon Offset Revolution and Plant for Tomorrow. Inače, to se tiče nacionalnog drveta Butana, to je himalajski čempres, odnosno Cupressus torolusa. On raste na nadmorskim visinama od 1800 do 3500 metara, a često krasi okolicu hramova. U Butanu ga smatraju simbolom hrabrosti i jednostavnosti.
