Ovoga vikenda ponovno nas čeka ritual koji jedne veseli zbog dodatnog sata sna, a druge frustrira zbog narušavanja rutine i sve kraćih dana. U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025., točno u 3:00 ujutro, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unatrag, na 2:00. Time se vraćamo na standardno, zimsko računanje vremena.
Iako se mnogi raduju prividnom dobitku, znanstvena zajednica sve glasnije upozorava da je cijena koju plaćamo za ovu praksu daleko veća od tog jednog “darovanog” sata. Ono što se nekada smatralo tek manjom neugodnošću, danas je prepoznato kao značajan javnozdravstveni rizik.
Pomicanje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji upravlja ključnim tjelesnim funkcijama – od ciklusa spavanja i budnosti, preko lučenja hormona i metabolizma, do krvnog tlaka i rada srca.
Nedavno istraživanje znanstvenika sa prestižnog američkog Sveučilišta Stanford pružilo je najuvjerljivije dokaze do sada o dugoročnoj štetnosti ove prakse. Uspoređujući tri scenarija – sadašnji sustav pomicanja sata, trajno ljetno i trajno zimsko vrijeme – otkrili su da je upravo dvostruko godišnje micanje kazaljki najgora opcija za naše zdravlje.
Njihovi modeli, temeljeni na podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pokazali su da bi ukidanje pomicanja sata i prelazak na trajno standardno (zimsko) vrijeme imalo dramatične pozitivne posljedice. Procjenjuje se da bi se samo u SAD-u time moglo spriječiti oko 300.000 moždanih udara i smanjiti broj pretilih osoba za čak 2,6 milijuna godišnje.
- “Što ste više izloženi svjetlosti u krivo vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utječe na imunološki sustav, razinu energije i druge aspekte zdravlja,” upozorio je dr. Jamie Zeitzer, glavni autor studije.
Ovi dugoročni rizici nadovezuju se na već poznate kratkoročne posljedice. Brojne ranije studije potvrdile su da u danima nakon proljetnog pomicanja sata raste broj srčanih udara, smrtonosnih prometnih nesreća i ozljeda na radu, što se pripisuje gubitku sna i općem umoru.
Dok se većina slaže da praksu treba ukinuti, postavlja se pitanje koje vrijeme trajno zadržati. Zagovornici trajnog ljetnog vremena ističu prednosti dužih večeri, što omogućuje više slobodnog vremena nakon posla i potencijalno smanjuje stopu kriminala.
Međutim, kada je SAD 1974. zbog naftne krize privremeno uveo cjelogodišnje ljetno vrijeme, mjera je ukinuta nakon manje od godinu dana zbog negodovanja javnosti jer su djeca po mrklom mraku morala ići u školu.
S druge strane, znanstvena i medicinska struka gotovo jednoglasno podržava prelazak na trajno standardno, odnosno zimsko vrijeme. Ključ je u jutarnjoj svjetlosti.
- “Općenito, potrebno vam je više jutarnje i manje večernje svjetlosti kako bi vaše tijelo ostalo dobro usklađeno s 24-satnim danom,” objašnjava dr. Zeitzer. Jutarnje svjetlo je ključni signal koji naš unutarnji sat “resetira” i usklađuje s vanjskim svijetom.
Zbog toga su vodeće medicinske organizacije, poput Američke akademije za medicinu spavanja i Američkog liječničkog udruženja, izdale službene preporuke za usvajanje trajnog standardnog vremena kao najbolje opcije za javno zdravlje.
Unatoč znanstvenim dokazima i volji građana, ukidanje pomicanja sata zapelo je u političkim labirintima. Europski parlament je još 2019. godine izglasao ukidanje ove prakse, s planom da se posljednje pomicanje dogodi 2021. Ipak, države članice nikada se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno ostati na ljetnom ili zimskom vremenu, a pandemija i druge krize gurnule su ovu temu u drugi plan.
Prema važećim direktivama, praksa se nastavlja najmanje do 2026. godine.
Slična je situacija i u SAD-u, gdje je prijedlog o trajnom ljetnom vremenu zapeo u Kongresu. U međuvremenu, više od 70 zemalja svijeta, uključujući Rusiju, Tursku, Kinu, Japan i veći dio Afrike i Azije, već je odustalo od ovog, kako mnogi kažu, relikta prošlog stoljeća, čija je prvotna svrha uštede energije u modernom dobu gotovo zanemariva.
Dok čekamo politički dogovor, preostaje nam da se i ove jeseni prilagodimo. Stručnjaci savjetuju postupnu prilagodbu ritma spavanja nekoliko dana prije promjene, izbjegavanje kofeina i teških obroka prije spavanja te maksimalno korištenje jutarnjeg dnevnog svjetla. Iako ćemo dobiti sat sna, jasno je da je rasprava o pomicanju sata prerasla pitanje osobne udobnosti i postala prvorazredno zdravstveno pitanje na koje politika i dalje nema odgovor.