Ljetni mjeseci, očekivano, donose značajan porast prometa na izgrađenim dionicama autoceste na koridora Vc, a iz podataka koje je Večernji list dobio iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH vidljiv je značajan rast u odnosu na lani. Usporedbom podataka iz lipnja ove i protekle godine može se jasno uočiti trend povećanja broja vozila na sve četiri dionice od Posavine na sjeveru pa do Hercegovine na jugu.
Podaci po dionicama
Ukupan broj ostvarenih prolazaka na autocesti A1 za lipanj 2025. godine je 1,725.609 izlazaka vozila, i to na četiri dionice: Sarajevo sjever – Zenica sjever 1,028.079 vozila, Sarajevo zapad – Bradina 470.971 vozilo, Čapljina – Ljubuški 152.941 vozilo te Svilaj – Odžak 73.618 vozila.
Lani u lipnju na autocesti A1 prometovalo je 1,543.776 vozila: Sarajevo sjever – Zenica sjever 941.421, Sarajevo zapad – Bradina 431.134, Čapljina – Ljubuški 104.919 te 4 Svilaj – Odžak 66.302 vozila. Što se tiče ukupno ostvarenih prihoda za lipanj 2025. godine, oni iznose 6,029.570,11 KM s uračunatim PDV-om i obuhvaćaju kupnju ACC TAG uređaja te prepaid – billing dopune istih. U tom smislu valja podsjetiti i na nedavnu odluku kojom od 23. srpnja 2025. godine naplatno mjesto Tarčin naplatu cestarine vrši isključivo putem platomata i TAG uređaja u vremenu od 0/24 sata.
S druge strane, ukupno ostvareni prihodi za lipanj 2024. godine iznosili su 5,452.736,27 KM s PDV-om te je iz navedenog vidljivo koliko je lipanj ove godine donio više sredstava. Rast prometa na dionicama autoceste kroz Federaciju valja promatrati kroz više čimbenika – prvi je svakako povećan broj posjeta tijekom ljetnih mjeseci, dok se drugi ogleda u činjenici da građani za potrebe putovanja u sve većoj mjeri koriste ovaj infrastrukturni objekt. Dodajmo tomu i činjenicu kako je prošle godine u rujnu u promet puštena još jedna poddionica – od Zvirovića do Počitelja, uključujući kolosalni most Hercegovina, a to je svakako utjecalo i na rast prometa.
Dinamika gradnje
Planirana dinamika gradnje u ovoj godini zasigurno će donijeti još dobrih vijesti kada govorimo o novim kilometrima autoceste, a u ovoj godini planirana dinamika rada na velikim infrastrukturnim projektima uključuje i dodjelu ugovora za četiri dionice koridora Vc (Mostar jug – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj te moguće i Ozimice – Poprikuše). U ovom trenutku, kao što je Večernji list ranije objavio, izvode se radovi na dužini od 55 kilometara, odnosno na dionicama Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca te tunel Kvanj – Buna. Plan JP Autoceste Federacije BiH je da u ovoj godini na sjevernom dijelu koridora bude završena i u promet puštena dionica Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km) i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje (10 kilometara).
Valja podsjetiti i kako je Vlada Federacije BiH na jednoj od nedavnih sjednica, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, donijela dvije odluke o davanju suglasnosti za prihvaćanje grantova Europskog zajedničkog fonda za zapadni Balkan za dvije poddionice na autocesti koridora Vc u ukupnom iznosu od gotovo 100 milijuna eura. Riječ je o poddionicama Medakovo – Ozimice i tunel Kvanj – Buna. Jednom odlukom, koja se odnosi na poddionicu Medakovo – Ozimice, Federacija BiH prihvaća grant namijenjen za financiranje u iznosu od 79,072.600 eura, koji će se koristiti za financiranje izgradnje nove dionice autoceste od 35 km na koridoru Vc na sjeveru Bosne i Hercegovine, a koja obuhvaća dio projekta Medakovo – Ozimice.
Ovom odlukom Vlada Federacije BiH potvrdila je da je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno ugovor o grantu zaključen 30. prosinca 2024. godine u Sarajevu i Luksemburgu između BiH i EIB-a za projekt. Drugom odlukom Federacija BiH prihvaća grant namijenjen za financiranje projekta “Mediteranski koridor: poddionica autoceste Vc tunel Kvanj – Buna u BiH” u iznosu od 20,671.580,77 eura, a koji će se koristiti za financiranje izgradnje približno 5,16 km poddionice na autocesti Vc između Mostara juga i Počitelja, uključujući jedan most te jedan dugi tunel (tunel Kvanj – Buna) i pristupnu cestu. Ovom odlukom Vlada Federacije BiH potvrdila je kako je dokumentacija prihvatljiva za Federaciju, a posebno ugovor o grantu zaključen 14. ožujka 2025. godine u Sarajevu i 17. ožujka 2025. godine u Luksemburgu između BiH i EIB-a. Unatoč činjenici da je došlo do brojnih izazova na globalnom tržištu, Federacija Bosne i Hercegovine uspijeva zadržati dinamiku gradnje ovog najvažnijeg i strateški najznačajnijeg projekta, a u tom procesu od suštinskog je značaja potpora koju pruža Europska unija, odnosno europske financijske institucije.
U Bruxellesu su itekako svjesni činjenice da je povezivanje Bosne i Hercegovine nešto što donosi obilate ekonomske koristi u okruženju, ali i dalje s obzirom na to da je koridor Vc paneuropskog karaktera. Naravno, usporedno s ovim aktivnostima, vrše se i one u smjeru gradnje brzih cesta koje trebaju povezati brojne lokalne zajednice u Federaciji BiH, piše Večerni list BiH.
