Stopa fertiliteta u Europskoj uniji iznosila je 1,38 živorođene djece po ženi, što je daleko ispod razine od 2,1 potrebne za jednostavnu reprodukciju, a u BiH je ta stopa bila 1,18. Najniža stopa feriliteta zabilježena je na Malti (1,06), a najviša u Bugarskoj (1,81)
Većina europskih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, suočava se s ozbiljnim demografskim problemom, a broj novorođene djece nikada nije bio niži.
Poražavajuće brojke
Posljednji objavljeni podaci pokazuju kako je u zemljama Europske unije tijekom 2023. godine rođeno 3,67 milijuna djece; oko 5,4 posto manje nego 2022. godine i najmanje od početka vođenja statistike 1961. godine. Stopa fertiliteta iznosila je 1,38 živorođene djece po ženi, što je daleko ispod razine od 2,1 potrebne za jednostavnu reprodukciju. Naime, ukupna stopa fertiliteta (TFR) od 2,1 predstavlja plodnost na razini “zamjene”: prosječan broj djece po ženi potreban za svaku generaciju da se točno zamijeni stanovništvo bez potrebe za međunarodnom imigracijom.
Vrijednost ispod 2,1 prouzročit će smanjenje populacije. Tijekom navedenog razdoblja najniže stope fertiliteta zabilježene su na Malti (1,06) i u Španjolskoj (1,12), a najviše u Bugarskoj (1,81) i Francuskoj (1,66). Stopa fertiliteta u Republici Hrvatskoj bila je 1,47. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, stopa fertiliteta tijekom 2023. godine u ovoj zemlji bila je 1,18. Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini rođeno 27.143 djece, u 2022. godini 26.687, a u 2023. rođeno je 26.451 dijete. Usporedbe radi, u Sloveniji je stopa fertiliteta bila 1,42, Italiji 1,21, Njemačkoj 1,39. Službene statistike pokazuju da se broj živorođenih smanjuje iz godine u godinu. Tako je u prvoj polovini 2024. godine ponovno zabilježen pad broja novorođene djece u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. U prosjeku žene u Bosni i Hercegovini stupaju u brak s 27,55 godina.
Odgađanje majčinstva
Statistika pokazuje da je u 2023. godini povećana prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta. Iznosila je 28,1 godinu, odnosno 0,4 godine više nego 2022. godine. – Višegodišnji podaci nam pokazuju da žene odgađaju rađanje djece i da se prosječna starost majki prilikom rađanja djece povećava – podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Kada je riječ o Europskoj uniji, prosječna dob žena pri rođenju prvog djeteta bila je 29,8 godina – najniža u Bugarskoj (26,9), a najviša u Italiji (31,8). Ovaj trend odgađanja majčinstva smanjuje ukupan broj djece koji žene imaju tijekom života.
Starenje stanovništva dodatno opterećuje demografsku sliku cijelog Starog kontinenta. To opterećenje može se izraziti kroz tzv. starosni indeks ovisnosti koji predstavlja udio osoba starijih od 65 godina u odnosu na broj radno sposobnih u dobi od 15 do 64 godine. Početkom 2024. indeks za Europsku uniju iznosio je 33,9 posto, što znači da su na 100 radno sposobnih osoba dolazile oko 34 starije osobe. Najniži omjeri zabilježeni su u Luksemburgu (21,7 posto) i Irskoj (23,6 posto), a najviši u Italiji (38,4 posto) i Portugalu (38,2 posto). U RH je on bio 37,5 posto. U prošloj godini na jednog umirovljenika dolazilo je 1,39 radnika, što je nedovoljno za stabilan mirovinski sustav. U BiH već neko vrijeme bilježi se povijesno nizak omjer jer na jednog umirovljenika dolazi manje od 1,2 radnika. Koliko je situacija s demografijom loša, najbolje pokazuje podatak da je u BiH 1991. godine rođeno 67.000 djece, 1997. godine rođeno je 48.300 djece, a prošle godine svega 24.598 beba.
