Iako su transplantacije između osoba koje nisu krvno povezane još uvijek rijetkost, u Federaciji BiH u posljednje vrijeme raste njihov broj. Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu nedavno je uspješno izvedena transplantacija bubrega u kojoj je punica donirala organ svom zetu. Riječ je o prvom takvom slučaju u BiH. Kako su potvrdili iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, i punica i zet dobro se oporavljaju. Sve je prošlo u najboljem redu. – Oboje su dobro i nakon oporavka pušteni kući – potvrdio je nakon obavljene transplantacije nedavno za N1 dr. Damir Rebić, nefrolog iz KCUS-a.
Liste čekanja sve duže
Prije nekoliko mjeseci zabilježen je još jedan sličan slučaj u BiH. Ovaj put svekar je darovao bubreg svojoj nevjesti. A prema pisanju bh. medija planirana je i nova transplantacija u kojoj bi majka trebala donirati bubreg svom djetetu. Iako ovakve vijesti ohrabruju, broj transplantacija u FBiH i dalje je jako nizak. Liste čekanja sve su duže, a oboljeli gube nadu. Prema posljednjim dostupnim podacima, tijekom prve polovine ove godine u FBiH obavljeno je samo devet transplantacija organa. Usporedbe radi, tijekom prošle godine u ovom bh. entitetu transplantacijama je spašeno 36 života. Prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, od ukupno devet transplantacija ove godine, samo su tri bile kadaverične (presađivanje organa s preminule osobe na živu). U isto vrijeme na listi čekanja nalazi se ukupno 217 pacijenata, od kojih 164 čekaju bubreg, 32 jetru, a 21 srce. Broj onih kojima bi transplantacija bila jedina šansa za život mnogo je veći jer u Federaciji postoji gotovo 2000 pacijenata na dijalizi, a čak trećina njih mogla bi biti transplantirana, čime bi im bio omogućen značajno kvalitetniji nastavak života. Podsjetimo, Vlada FBiH je sredinom prošle godine utvrdila prijedlog zakona o dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja te ga uputila u hitnu parlamentarnu proceduru na usvajanje, nakon čega je i usvojen u oba doma. Ovim zakonom dodan je novi stavak kojim se precizira da se uzimanje organa, odnosno tkiva od živog darivatelja može provoditi od nesrodnog živog darivatelja isključivo ako ne postoji mogućnost darivanja u slučaju rodbinske veze, bračnog i izvanbračnog partnerstva i srodstva po tazbini, a pod uvjetima propisanim ovim zakonom. Također, dodan je i stavak prema kojem o uzimanju organa, odnosno tkiva od živog darivatelja u svrhu presađivanja primatelju prethodno odlučuje multidisciplinarni stručni tim i etičko povjerenstvo zdravstvene ustanove u kojoj će se izvršiti presađivanje. Pri tome će se izvršiti procjena i analiza razloga darivanja, kao i potpuna medicinska, fizička i psihosocijalna procjena darivatelja te ishoditi pisano mišljenje i suglasnost izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite darivatelja.
Novi zakon i donori
Novi zakon propisuje i da se, ako je riječ o uzimanju organa, odnosno tkiva od nesrodnog živog darivatelja, ne provodi dokazivanje rodbinske, tazbinske, bračne ili izvanbračne veze između darivatelja i primatelja. Do izmjene ovog zakona došlo je uslijed apela javnosti da se spasi život mladog Mostarca Adnana Šemića koji je imao donora iz Srbije te je novi zakonski propis simbolično nazvan “Adnanov zakon”. Iako se reagiralo brzo te je zakon po hitnom postupku usvojen u oba doma Parlamenta, Adnan, nažalost, nije dočekao transplantaciju, ali je zahvaljujući njemu omogućeno spašavanje brojnih drugih života u FBiH, piše Večernji list BiH.
