Na danas održanoj 107. redovitoj sjednici Vlade Kantona Središnja Bosna između ostalog je Usvojen i veliki broj programa za utrošak sredstava za poticaje u poljoprivredi što je samo nastavak ulaganja u ovu oblast..
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Advan Akeljić nije krio zadovoljstvo usvojenim Proračunom za 2026. godinu, a iznimno je bio ponosan na povećanje broja zaposlenih u oblasti poljoprivrede kroz tekuću godinu.
“Danas je Vlada donijela niz odluka kojima smo potvrdili programe i ljudima na raspolaganje stavili nova sredstva. Jako sam sretan što javnost mogu informirati što je to naše Ministarstvo radilo ove godine. Kroz programe smo ove godine ukupno implementirali 3,4 milijuna KM, što je za 1,2 milijuna više u odnosu na prošlu godinu. Početak ove godine bio je zategnut i turbulentan prilikom usvajanja Proračuna, bilo je tu negodovanja naših poljoprivrednika, međutim u suradnji s Ministarstvom financija i Vladom pronašli smo određena sredstva i zadovoljili njihove potrebe koje su očigledno bile realne. Ova Vlada i Ministarstvo rade na bazi realnih parametara i mislim da će rezultati pokazati da naš rad nije preambiciozan, ali jest siguran, što u konačnici doprinosi stabilnosti čitave poljoprivrede u Kantonu. To našim poljoprivrednicima pruža priliku da se strateški razvijaju te da s viših razina ostvaruju jače poticaje. Važno je iznijeti poređenje ove i prošle godine, npr. kod farmskog uzgoja krava došlo je do povećanja potpore fizičkim osobama sa 100 na 250 KM i za pravne osobe sa 150 na 300 KM po grlu. Povećali smo i ukupnu kvotu broja, te je on povećan s maksimalnih 5 na 8 tisuća, tako da jedna farma s kantonalne razine može povući 8 tisuća KM za farmski uzgoj krava. Svi ti parametri govore kako broj korisnika i grla raste što je i sama svrha programa i razvitka poljoprivrednog sektora. Nažalost, ove godine smo imali dekadenciju uzgoja rasplodnih krmača i zimica zbog afričke svinjske kuge, tako da je broj korisnika i grla opao. Razinu sredstava po grlu smo također povećali sa 150 na 250 KM za uzgoj rasplodnih krmača. Pčelinje zajednice po košnici smo povećali s 5 KM na 6 KM, radi se o velikom broju košnica stoga su naša sredstva limitirana jer imamo preko 21 tisuću košnica koje su aplicirale. Jedna marka možda na prvu zvuči malo, međutim u odnosu na ukupni broj radi se o lijepoj podršci u odnosu na ono što je bilo ranije. Prošle godine smo imali 313 korisnika koji su aplicirali za 343 čovjeka što nas je koštalo 686 tisuća KM, a ove godine Kanton farmama daje 930 tisuća KM za 465 ljudi koji su zaposleni na farmama. Ovaj broj ovdje je minimalan, on može biti samo veći jer ima farmi koje zapošljavaju preko 3 čovjeka, a mi smo svoj program nažalost limitirali zbog ograničenog iznosa sredstava, tako da on iznosi 6 tisuća, odnosno 2 tisuće KM po čovjeku (gdje je broj farmera do 3). Konačan rezultat je 122 čovjeka više zaposleno u oblasti poljoprivrede u odnosu na prošlu godinu i taj me podatak zaista veseli. Što to dalje implicira? To pokazuje da je strateško opredjeljenje ovog Kantona da od običnog stočara razvije srednjeg i dobro razvijenog farmera, a taj srednje razvijen farmer s federalne razine može povući ozbiljna sredstva. Na ovaj način zaokružujemo svoju misiju, viziju i strateško opredjeljenje. Ovo su za mene radosne činjenice, a je li to dovoljno upoređujući s drugim kantonima i okruženjem, ostaje za vidjeti, no ovo je značajan iskorak u odnosu na prošlu godinu. Moram naglasiti da se u nekim sektorima radi o uvećanju i od 100%..”
Akeljić je posebno istaknuo i dobar primjer Vrbaske regije koja je povećala proizvodnju krastavaca kornišona.
“Moram pohvaliti lijep primjer Vrbaske regije koji obuhvaća ljude iz Bugojna, Donjeg Vakufa i Jajca, a radi se o povećanju proizvodnje krastavaca kornišona, a samim time i povećanja naše podrške. Ostvaren je značajan broj povećanja uzagijavača, te s prošlogodišnjih 51, sada 69 ljudi uzgaja kornišon. Uzgoj kornišona je sa 185 tona prošle godine povećan na 265 tona ove godine. Prošle godine otkup po kilogramu je iznosio 0.30 KM, a ove godine je povećan na 0.35, no treba uzeti u obzir kako je 2023. godine iznos bio tek 0.15 KM. Tu se vidi ozbiljan rezultat kada s malim sredstvima podržite ljude kako to može značajno doprinijeti razvoju malih lokalnih zajednica.”, zaključio je Akeljić.
