Za niz državnih institucija BiH postalo je očigledno da broj zaposlenih Hrvata ne odgovara nacionalnim kvotama temeljenim na načelu proporcionalnosti, što predstavlja ozbiljan problem u ravnoteži zapošljavanja na razini države.
Od 32 institucije koje su dostavile odgovore na zastupnički upit Šemsudina Mehmedovića, čak 11 ih zapošljava znatno manje Hrvata od broja koji bi trebao biti u skladu s dogovorenim omjerima. Time je, paradoksalno, Mehmedović svojim inzistiranjem na podacima o strukturi zaposlenih još jednom otvorio pitanje potzastupljenosti Hrvata, iako njegova politička kampanja, kao i kampanje drugih nacionalističkih opcija, nominalno inzistira na proporcionalnosti s ciljem jačanja vlastitih pozicija.
Do 21. studenoga pristigli su podaci ili odgovori iz 36 institucija, navodi Večernji list BiH. Četiri institucije nisu dostavile nikakav odgovor, među njima i Tajništvo Predsjedništva BiH, jedna od najviših državnih struktura.
Podaci pokazuju ozbiljna odstupanja. Agencija za osiguranje BiH zapošljava samo jednog Hrvata, iako bi ih trebalo biti dvoje. Agencija za rad i zapošljavanje BiH zapošljava četiri umjesto pet Hrvata. Institut za standardizaciju BiH ima četiri Hrvata, a trebalo bi ih biti šest. Konkurencijsko vijeće BiH zapošljava tri Hrvata, iako bi ih trebalo biti pet.
Neovisni operator sustava BiH zapošljava 13 Hrvata, a očekivani broj je 15. U Tajništvu Ustavnog suda BiH zaposleno je 12, umjesto potrebnih 18 Hrvata. U Službi za poslove sa strancima radi 38 Hrvata, a prema izračunima, trebala bi zapošljavati 41. Služba za zajedničke poslove institucija BiH zapošljava 80 Hrvata, dok bi proporcionalno bilo potrebno njih 86.
Najveća odstupanja bilježe se u pravosudnim institucijama. Sud BiH zapošljava samo 25 Hrvata, iako bi proporcionalno trebalo biti 41. Tužiteljstvo BiH zapošljava 31 Hrvata, dok bi ih prema očekivanim udjelima trebalo biti 39. U Vijeću za državnu pomoć BiH zaposlen je jedan Hrvat, iako bi ih trebala biti dvojica.
Sveukupno, 32 institucije koje su dostavile podatke zapošljavaju 2054 osobe: 943 Bošnjaka, 344 Hrvata, 664 Srbina, 18 neopredijeljenih i 85 ostalih. Prema tome, Hrvati čine 16,75% zaposlenih, dok bi na temelju popisa iz 1991. njihov udio trebao biti 17,3%. Popis iz 1991. i dalje je osnova za izračune zbog neispunjenog Aneksa 7.
Problem proporcionalnosti nije vidljiv samo na razini broja zaposlenih, nego i među vodećim službenicima. Od ukupno 281 rukovodeće osobe, 95 su Bošnjaci, 90 Srbi, a 80 Hrvati, što ne prati njihovu zastupljenost u ukupnoj strukturi zaposlenih.
Najizraženije disproporcije bilježe se upravo u institucijama koje su ključne za pravnu sigurnost države – sudovima i tužiteljstvima. Ovakva odstupanja dugoročno narušavaju povjerenje u pravosudni sustav i ukazuju na potrebu za ozbiljnim korekcijama u zapošljavanju.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li odgovorne institucije, ali i zastupnik Mehmedović, kojemu se može priznati dosljednost u prikupljanju podataka, poduzeti konkretne korake kako bi se ispravila ova neravnoteža.
