Iz Tužiteljstva su u odgovoru Detektoru naveli da nema formiranih predmeta koja se odnose na elementarne nepogode zbog poplava, bujica, klizišta i odrona.
Tužiteljstvo Srednjobosanskog kantona (SBK) još uvijek nije formiralo predmet nakon smrti tri osobe u Fojnici u poplavama i odronima koje su pogodile ovo područje u noći s 4. na 5. listopada, iako stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor smatraju da su trebali odmah reagirati i ispitati uzroke i posljedice katastrofe, kao i eventualni doprinos ljudskog faktora. Iz Tužiteljstva su u odgovoru Detektoru naveli da nema formiranih predmeta koja se odnose na elementarne nepogode zbog poplava, bujica, klizišta i odrona.
Problematično
Emina Veljović, pravnica i izvršna direktorica Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno nalazi u Fojnici, kaže da je nepokretanje predmeta u Tužiteljstvu problematično. “Na terenu su Oružane snage, tu su aktivisti, volonteri. Što se događa s Tužiteljstvom, nisam sigurna. Jeste problematično da su spori, jer se ipak radi o prirodnoj nesreći velikih razmjera i o ljudskim životima”, kazala je Veljović, dodajući da su uzrok poplava u SBK-a padaline, ali treba ispitati ima li ljudski faktor utjecaja
Osim tri ljudske žrtve, pričinjena je i materijalna šteta u općinama Kreševo, Fojnica i Kiseljak. Iz Vlade ovog kantona priopćili su da će se materijalne štete tek procjenjivati, kao i da je već sada vidljivo da su ogromne. “Potrebno je da Tužiteljstvo čim prije krene s radom jer će naići na veliku osudu i javnosti i nevladinog sektora”, rekla je Veljović. Odvjetnik i bivši sudac Vlado Adamović kaže da se posljedice poplava u ovome i Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) razlikuju, jer u Fojnici ništa nije ukazivalo na druge faktore, osim prirodne katastrofe, za razliku od Jablanice. “Ta prirodna katastrofa je vjerojatno zbog obilnih padalina ubrzana nečim, nešto je doprinijelo. Jesu li to loša održavanja odvoda ili neka gradnja koja je napravila prepreku, to tek treba utvrditi, i to je ta razlika koja je opredijelila različito postupanje”, kazao je Adamović.
Ljudski čimbenik
U svakom slučaju bi, dodaje, tužitelji morali reagirati i ispitati je li na tom terenu rađeno nešto što bi doprinijelo takvim posljedicama. Profesor geografije Vedran Zubić kaže da je pojačan intenzitet padalina jedan od uzroka poplava u BiH, ali da je vegetacija devastirana ljudskim radom najviše u Donjoj Jablanici zbog formiranja kamenoloma. Kaže da se talog šljunka, odnosno kamenja, koji nije trebao u kamenolomu, pokrenuo kod veće količine padalina.
“Na prirodu ne možemo utjecati, ali siguran sam da ogroman udio snosi čovjek u posljedicama ovakve kataklizme”, kazao je Zubić. Iz Županijskog tužiteljstva HNŽ-a u ponedjeljak je priopćeno da je formiran predmet nakon poplava koje su pogodile ovu županiju, a uslijed kojih je, prema posljednjim informacijama mostarske policije, poginuo 18 osoba, te da provjeravaju navode postoji li uloga ljudskog faktora.
Policija i Tužiteljstvo, kako je priopćeno, poduzimaju provjere, s posebnim naglaskom na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi u mjestu Donja Jablanica. Adamović navodi da su tragovi iz potopljenih područja doveli do kamenoloma. “Onda je postao problem utvrditi je li to vezano za način na koji je rukovođeno tim kamenolomom ili je jednostavno prirodna katastrofa”, naveo je Adamović.
Ispitivanje okolnosti
Dodao je da je, bez obzira na različite situacije, i Tužiteljstvo SBK-a trebalo formirati predmet i ispitati sve okolnosti. Esad Fejzagić, bivši sudac i tužitelj, smatra da se tek treba ispitati da li ima elemenata za osnovu sumnje da je počinjeno neko krivično djelo. “To se tek dogodilo. Istrage traju jako dugo i ne treba da iznenađuje što još uvijek nije formiran predmet. Ovdje nije pitanje dana, treba ispitati sve”, rekao je Fejzagić.
Nakon poplava koje su pogodile BiH 2014. godine, Okružni sud u Doboju je tek 15. prosinca 2022. godine potvrdio optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika Obrena Petrovića i bivšeg šefa Odsjeka civilne zaštite u ovom gradu, Milka Vidakovića. Oni se terete da su tijekom poplava 2014. izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, uslijed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Suđenje je pred Okružnim sudom u Banjoj Luci počelo u kolovozu prošle godine.
Nije isto
Profesor Zubić kaže da ove poplave nisu kao one 2014. godine. “To je bio klasični vodni val, a ovo su bujične poplave”, kaže on i dodaje da su katastrofalne posljedice uzrok antropogenog, odnosno ljudskih aktivnosti ili intervencija. Načelnik Fojnice, Sabahudin Klisura, kazao je u izjavi za Detektor da mu je trenutni cilj zaštititi ljudske živote od novih poplava, a za nepokretanje predmeta u Tužiteljstvu je rekao da se “svatko treba baviti svojim poslom”. “Ja sam još u kanalu i uz mašinu. Pokušavam da stvari rješavam na terenu, a svatko neka se bavi svojim poslom”, rekao je Klisura.
Da je Tužiteljstvo trebalo reagirati odmah smatra i predsjednik Udruženja “Eko akcija”, Anes Podić. U razgovoru za Detektor kaže da u Krivičnom zakonu Federacije postoje elementi na osnovu kojih Tužiteljstvo može ispitati je li i ljudski faktor utjecao na poplave. “Očito je da ljudi itekako utječu na prirodu na štetne načine. Smatram da i u ovom slučaju ima utjecaja ljudskog faktora. Siječe se šuma nemilosrdno, na padinama Bitovnje, odakle su došle ove padavine koje su napravile i štetu i ljudske žrtve”, kaže Podić.
Sječa šuma
Federalni krivični zakon propisuje da će se onaj tko – protivno propisima ili naredbama nadležnih tijela – siječe ili krči šumu, podbjeljuje stabla ili na drugi način pustoši šumu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine. “Tužiteljstva su nama ‘crna rupa’ našeg društva”, govori Podić. U SBK-a je još uvijek na snazi upozorenje koje je izdala Kantonalna uprava civilne zaštite. Upozorili su stanovništvo i pravne subjekte da – radi zaštite zdravlja i života ljudi te materijalnih i kulturnih dobara – odmah, a u skladu sa svojim nadležnostima, poduzmu nužne preventivne mjere zaštite od poplava, klizišta i odrona te pripreme adekvatne snage i materijalno-tehnička sredstava za brzi odgovor na najavljene moguće bujične poplave, klizišta i odrone.
Vlada ovog kantona donijela je u subotu odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovano obilnim padalinama na području Kantona, a najpogođenije su općine Fojnica, Kreševo i Kiseljak. Profesor Zubić pojašnjava da priroda ne može “pokupiti” padaline, “ako imate uska riječna korita koja su pregrađena, betonirana, na njima napravljene kuće”. “Teško mi je reći koliko je tko kriv. Sječa šume koju permanentno radimo, divlja gradnja i pravljenje vještačkih pustinja su sigurno jedan od uzroka. Nema tla i vegetacije koja će to popiti”, kazao je Zubić.
Izvor: bljesak.info
