Traže izmjenu kriterija po kojima bi naplatili štetu od poplava koju su morali sanirati

Na posebnom računu koji je otvorila Općina Kiseljak, na kojem su se prikupljala sredstva za saniranje šteta na obiteljskim domovima, gospodarskim objektima i infrastrukturi, prikupljeno je nešto više od tri milijuna KM. Osim jednokratnog novčanog bona za nabavu robe široke potrošnje koje je stradalima od poplava dijelilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, većina Kiseljačana čiji su domovi, objekti te poduzeća stradali u prošlogodišnjim poplavama u međuvremenu je sama sanirala štetu, računajući kako će obećana pomoć stići te da će njome pokriti troškove za koje su se mnogi građani morali i zadužiti. Kad je ona najvrjednija iz Europske unije konačno stigla do faze predstavljanja javnog poziva, uslijedilo je veliko razočaranje, i to određenim kriterijima po kojima se ta pomoć planira dijeliti.

Mogu je dobiti samo oni čije su stambene jedinice ili objekti oštećeni u poplavama ili klizištima i dalje neuvjetni za stanovanje ili oštećeni građani koji žive u kolektivnim centrima. Više od četiri mjeseca nakon poplava koje su dijelove BiH zahvatile pred samu zimu većina se sama ili uz pomoć dobrih ljudi pobrinula sanirati štete i osposobiti svoje domove za stanovanje. To nikako ne znači da nisu pretrpjeli ogromne štete i da ne trebaju biti obuhvaćeni projektom Europske unije o potpori oporavku od poplava, samo se kriteriji dodjele sredstava trebaju prilagoditi stanju na terenu, poručilo je mnoštvo okupljenih na informativnom zasjedanju na kojem je u Kiseljaku predstavljen javni poziv za odabir korisnika za izgradnju i sanaciju stambenih jedinica uništenih ili oštećenih u poplavama prošle godine. Osim činjenice kako je većina Kiseljačana, pa i žitelja susjednog Kreševa, u međuvremenu uspjela osposobiti svoje domove za stanovanje, okupljeni na predstavljanju javnog poziva u Kiseljaku ukazali su na još jedan potpuno nelogičan kriterij koji podnositeljima zahtjeva donosi mnogo bodova.

U pitanju je potvrda o boravku u privremenom kolektivnom smještaju koju izdaje nadležna institucija. Ovakvu potvrdu u Kiseljaku i Kreševu, a i u Fojnici, nemoguće je dobiti jer kolektivni smještaj u ovim općinama jednostavno ne postoji. U svim trima općinama postoji tek nekoliko obitelji koje su zbog razine oštećenja svojih domova morale na dulje razdoblje napustiti svoje domove. No, ni jedna od njih nije završila u kolektivnom smještaju jer takav oblik privremenog stambenog zbrinjavanja ne postoji na ovom području.