Protekla 2024. godina bila je jedna od najboljih kada je riječ o broju urađenih transplantacija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, prošle godine izvršeno je ukupno 30 transplantacija. Ovaj broj uključuje jednu transplantaciju jetre i srca, te 28 transplantacija bubrega. U usporedbi s prethodnim godinama, jedino je 2017. godina bila bolja u pogledu broja urađenih transplantacija.
Prema riječima Tomislava Žuljevića, predsjednika Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika, broj transplantacija u posljednjih nekoliko godina varira. Nakon što su 2017. godine uvedene promjene u zakonodavstvu, broj transplantacija počeo je opadati, a pandemija COVID-19 dodatno je usporila napredak. Međutim, 2021. godine urađene su samo četiri transplantacije, dok je 2022. godine broj narastao na 10, a 2023. na 16. S obzirom na sve izazove, prošle godine zabilježen je značajan skok, jer je broj transplantacija gotovo udvostručen.
Pored Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, koji redovno izvodi transplantacije, ove godine pridružio im se i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Posebno je istaknuta prva transplantacija srca u BiH, koja je izvedena upravo u KCUS-u, što predstavlja veliki korak za medicinsku zajednicu u zemlji. Također, prošle godine broj transplantacija s preminulih i živih donora bio je gotovo izjednačen, što je još jedan pokazatelj napretka u ovoj oblasti.
Problemi s kadaveričnim donorima i potreba za širenjem transplantacijskih centara
Iako je broj transplantacija u 2024. godini bio značajan, i dalje postoje ozbiljni problemi u sistemu. Žuljević ističe da je Kantonalna bolnica u Zenici jedina bolnica u FBiH koja je aktivna u pogledu kadaveričnih transplantacija. Iako UKC Tuzla i KCUS imaju mnogo više potencijalnih kadaveričnih donora, postoji ozbiljan problem s pristankom obitelji preminulih osoba. Bez obzira na napore koje ulažu, nedostatak kadaveričnih donora ostaje prepreka koja usporava napredak u transplantacijskoj medicini.
Za razliku od Zenice, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, koja ima transplant koordinatore, nije postigla značajniji uspjeh u transplantacijama. Žuljević napominje da bi SKB Mostar trebala poduzeti korake kako bi poboljšala svoje rezultate, uključujući moguću zamjenu transplant koordinatora, jer trenutačni sustav nije donio željene rezultate.
Nedostatak transplantacija jetre i potreba za većim brojem donora
Jedan od ključnih problema koji je Žuljević istaknuo u svom obraćanju je nedostatak transplantacija jetre. Iako je u 2024. godini bilo šest kadaveričnih donora, samo je jedna jetra iskorištena za transplantaciju. Ovaj broj je nedovoljan, jer su mogli biti spašeni životi još pet osoba. Trenutačno, samo UKC Tuzla izvodi transplantacije jetre, dok KCUS još uvijek ne provodi ovu vrstu transplantacija. Žuljević je istaknuo da su pokušali razgovarati s menadžmentom UKC Tuzla kako bi se utvrdili razlozi zbog kojih se transplantacije jetre ne rade u Sarajevu, ali, nažalost, nisu dobili odgovor na svoja pitanja.
Izazovi na listama čekanja i potreba za većim brojem donora
Unatoč napretku, Žuljević naglašava da je BiH još uvijek daleko od ispunjavanja kriterija za članstvo u Eurotransplantu, regionalnom sustavu za razmjenu organa. Za postizanje tih standarda, BiH bi trebala imati 10 donora na milijun stanovnika, što bi značilo oko 30 donora godišnje, ili 60 transplantacija. Trenutačno, u BiH na listi čekanja za transplantaciju bubrega nalazi se 180 pacijenata, dok je za transplantaciju jetre i srca na listi 40, odnosno 25 osoba.
Jedan od problema koji Žuljević ističe je i mali broj pacijenata na listama čekanja, posebice za transplantaciju bubrega. Iako postoji oko 2.000 pacijenata na dijalizi u FBiH, samo oko 500 njih se nalazi na listama čekanja. To se dijelom može pripisati tome što neki dijalizni centri ne upućuju pacijente na obradu na vrijeme, dok drugi pacijenti ne žele biti stavljeni na listu čekanja zbog nedostatka povjerenja u sustav.
