Kućne intervencije
Liječnica Monika Glibić, liječnica u Hitnoj pomoći Mostar, za Fenu je kazala kako osim osoba koje samostalno dolaze u Hitnu, imaju i dosta kućnih intervencija. – Najčešće nam dolaze osobe koje imaju poremećaj tlaka, odnosno kronični bolesnici kojima su uslijed visokih temperatura pogoršani simptomi te variraju od hipotenzije do hipertenzije ili se jave radi glavobolje, vrtoglavice. Drugi tip pacijenata je onaj zbog kojih moramo otići na lice mjesta, a riječ je o pacijentima s gubicima svijesti, tzv. sinkope, koji uslijed toplinskoga šoka osjećaju omaglicu i imaju osjećaj skore nesvijesti – kazala je dr. Glibić. Prema riječima dr. Glibić u većini slučajeva intervencije prođu bez težih posljedica te da sve pacijente svakako pregledaju u Hitnoj pomoći, provjere im se krvna slika i šećer te nakon toga puste uz preporuke. Pomoć su tražili i pacijenti na području Sarajevske županije, što je za Fenu potvrdila liječnica Amela Ramadani, specijalistica urgentne medicine Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a. – Najčešće su se javljali pacijenti zbog svojih osnovnih oboljenja, odnosno pogoršanja kronične bolesti uslijed povišene temperature okoline, ali i povećane vlažnosti u zraku – objasnila je Ramadani navodeći osjetljive kategorije stanovništva. – Srčani i plućni bolesnici, starije osobe, trudnice i djeca mogu osjećati tegobe zbog povišene temperature i vlage u zraku, a simptomi su slabost, iscrpljenost i malaksalost. Mogu se javiti i toplotni grčevi uslijed prekomjernog znojenja – objašnjava dr. Ramadani navodeći najopasniji vid djelovanja visokih temperatura. – Najopasniji vid djelovanja visoke temperature okoline je toplinski udar koji ne mora izravno biti povezan s boravkom na suncu. Može se javiti i u zagrijanim, toplim i prenapučenim prostorijama, proizvodnim pogonima, kuhinjama i na sličnim mjestima – kazala je dr. Ramadani. Objašnjava kako na takvim mjestima povećana toplina i vlažnost zraka dovedu do ekstremne malaksalosti, iscrpljenosti i gubitka svijesti. Navodi kako su na sunčanicu posebno osjetljiva djeca, a nastaje izravnim utjecajem svjetlosti na glavu i vrat, zbog čega se uvijek preporučuje pokrivanje glave i vrata šeširom, kačketom te nanošenje zaštitnog faktora.
Kako pacijentima s kroničnim oboljenjima ne pogoduju visoke temperature, liječnice Glibić i Ramadani preporučuju da izbjegavaju sunce od 10 do 17 sati, redovito uzimaju terapiju, kontroliraju krvni pritisak, što se posebno odnosi na srčane bolesnike. Kada je riječ o prehrani, savjetuje se konzumiranje laganije, mediteranske hrane te redovito hidriranje.
Rad na otvorenom
Budući da neki radnici poput zdravstvenih djelatnika i građevinskih radnika ne mogu birati kada će izići na teren, savjetuje im se da nadoknade tekućinu, sklanjaju se u hladovinu kako bi se organizam nakratko ohladio na mjestu gdje postoji strujanje zraka. Za one koji moraju raditi na otvorenom, bilo bi dobro da češće prave stanke te uzimaju hladnije napitke. Oni koji rade u klimatiziranim prostorijama također moraju voditi računa o tome. Razlika u temperaturi između rashlađenih prostorija i vanjskog područja ne bi trebala prelaziti sedam stupnjeva kako ne biste tijelo doveli u temperaturni šok, stoga oprez.
