Mozzarella je jedan od najpoznatijih talijanskih sireva, a važi i za najprodavaniji na svijetu. U grupi je sireva parenog tijesta i čuva se u vlastitoj sirutki. Karakterišu ga elastičnost i dobra topivost. Izrađuje u manjim okruglim grudama. Prema legendi, navodno je nastao sasvim slučajno grumen sira pao u vrelu vodu u jednoj mljekari kod Napulja, no zvanične informacije kazuju da potiče iz Rima gdje se pojavio u 15. vijeku.
Među sirevima je nekako poput vegete među začinima, u sve se miješa. E, sad ko je probao bosansku mozzarellu s jednog domaćinstva u Busovači, kaže da talijani svoj mogu potpuno ukinuti. Jer je ovaj, pod etiketom Gordžin, deset puta bolji. A izrađuje ga Gordana Odžin.
Zeničanka hercegovačkog karaktera
Jasno je već da je svoje proizvode brendirala slažući ime i prezime, talijanski sir prevela u bosanski, ali to nije sva mudrost ove rođene Zeničanke, za koju bi se na prvu prije zaključilo da je “opasna Hercegovka”. Ona je čak i Maxu iz ravne Vojvodine, dovela u brdovitu Bosnu.
Oni su 14 godina stjecali imanje u tom srbijanskom kraju. Na njemu su uzgajali krave, konje, ovce, guske, ćurke. No, skoro isto je Gordana s Maxsom stekla i u Busovači, gdje su trenutno u štali dvije krave, a drže i koke i svinje.
“Ustajemo ujutro u četiri sata, on pomuze krave, ja radim ostalo s mlijekom. U podne je moja smjena u štali, kada im počistim“, kaže nam dodavši da su i njeni roditelji uvijek imali kravu, ali se ona nije bavila stokom ni zemljom već se školovala.
Ali, život je imao drugačiji plan za nju, odveo je u Njemačku. Tamo je ova domaćica radila u sirani kao higijeničarka. Iako nije bila direktno u proizvodnji, mudro je osluškivala i pamtila recepte i postupke obrade mlijeka. Kombinirajući to i znanje koje je vremenom sama stjecala nastali su mliječni proizvodi Gordžin.
“Ja sam od njih ubirala znanje, stekla sam ono osnovno. Oni su pravili sir za vojsku bivše Jugoslavije, kao feta u konzervama. Kasnije sam u Njemačkoj upoznala muža, Vojvođanina, a njih samo interesuje koliko imaš zemlje, krava. Ne zanima ih kakva ti je kuća nego je li dobra štala“, prepričava nam kroz šalu.
Mlijeko, so i ocat
Ona danas proizvodi mlijeko i dosta prerađevina od njega poput putera i raznih vrsta sireva koje su pohvalili svi koji su probali. A, mnogo ih je, od susjeda, rodbine i njihovih prijatelja. Reklama joj ne treba, jer od usta do usta pročulo se.
“Sada nemam trunku sira u kući, sve sam prodala“, dodaje, naglasivši da redovno kontroliše krv kod krava na brucelozu, upale pluća i druge bolesti. Osim kravljeg mlijeka za svoje majstorije koristi samo so i ocat, a za neke i sirište.
Ne radi tvrde sireve sa ocatom, a ove koje pravi su nalik umjetničkim djelima. I nisu to samo recepti iz Njemačke, tehnike je od svakud pomalo: “Ove motane sireve, rade po Mađarskoj, Slovačkoj i Rusiji. Katolički fratri su prvi počeli to raditi, nisu htjeli otkriti recept, ali ga je jedna kaluđerica prenijela.”
Za mozzarellu kaže najmanje upotrebljava vodu, sve radi u sirutki i dodaje so. Za jedan kilogram, količina mlijeka ovisi od masnoće. Ako je krava na suhoj hrani onda treba manje mlijeka, a kada je na travi treba više jer je mlijeko rjeđe. Oko osam litara mlijeka treba za kilogram ovog sira, kojeg prodaje po cijeni od 16 KM/kg.
“Ali ja pravim manja pakovanja od 500 grama ili manje paketiće u koje stavljam male mozzarelle koje idu po salati, čak i vrpcu pravim od sira. Krem sir također stavljam u paketiće, imam i velike koje zovu majčina dojka, kada se rasijeku iz njih izlazi mlijeko i unutra su ove male mozzarelle“, kaže Gordana.
Izvor: agroklub.ba
