Svim građanima Bosne i Hercegovine čestitamo blagdan sv. Ilije, proroka koji je zaštitnik naše domovine. Biskup fra Pavao Dragičević tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica udovoljila je njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine.
Vjerojatan razlog zbog čega je Sveta Stolica odobrila zahtjev biskupa fra Pave Dragićevića je taj što sv. Iliju štuju građani Bosne i Hercegovine svih vjeroispovijesti: katolici i pravoslavci jednako kao i muslimani i židovi!
Prorok Ilija živio je i svoju misiju obavljao u 9. st. prije Krista. Dakle, skoro tri tisuće godina prije nas. Djelovao je i naviještao Božju riječ u Sjevernom izraelskom kraljevstvu (današnjem Izraelu) za vrijeme kralja Ahaba i njegova žene Izabele. Spada u četiri osobe Starog zavjeta ili vremena prije Isusa, koje evanđelja posebno spominju. To su Abraham, Mojsije David i Ilija. Evanđelisti su obuzeti likom ovog čovjeka velike vjere, te ga zato spominju više puta. On je veliki junak, koji se ne bori za sebe, nego za vjeru u pravoga Boga, a ne u idole. Ime Ilija znači: Gospodin (Jahve) je moj Bog! Prema biblijskoj predaji Ilija je na ognjenim kolima uznesen na nebo te ga umjetnici većinom tako prikazuju.
U slavenskom pučkom vjerovanju koje je prisutno i u našim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva “Ilija gromovnik”. Mnoga narodna vjerovanja vežu se uz blagdan ovog sveca: da postoji velika mogućnost utapanja ako se ljudi kupaju u rijekama, ili ako nešto rade na ovaj dan da će ih Bog kazniti. Fratri su znali u šali narodu govoriti da sv. Ilija nije zapovjedni blagdan i da nije zabranjeno raditi ali: “Nek radi tko smije!”
