Sve glasnije u javnosti odjekuje inicijativa dijela srednjoškolaca u Republici Srpskoj koji traže skraćenje trajanja školskog sata s 45 na 35 minuta.
Kao glavni razlog navode otežanu koncentraciju tijekom nastave te negativan utjecaj postojećeg sustava na mentalno zdravlje učenika.
Iako su školski sati u trajanju od 45 minuta već desetljećima standard u obrazovnom sustavu i dosad nisu ozbiljnije dovođeni u pitanje, ova je inicijativa izazvala burne reakcije – kako u javnosti, tako i među prosvjetnim djelatnicima. Prijedlog zasad još nije službeno upućen nadležnim institucijama, pa nema ni službenih očitovanja.
Prosvjetni radnici upozoravaju da je problem znatno složeniji od same minutáže školskog sata. Ističu kako je i u postojećih 45 minuta često teško u potpunosti realizirati nastavni plan i program, te da bi dodatno skraćenje sata moglo ugroziti kvalitetu nastave.
„Razumijem perspektivu učenika, ali s ovakvim nastavnim planom i programom nama ni 60 minuta često nije dovoljno. Već sada se borimo s vremenom kako bismo ispunili sve obveze“, izjavila je profesorica banjolučke Gimnazije Branka Ljubojević.
Iz Saveza srednjoškolaca Republike Srpske poručuju kako problem nije u količini gradiva, već u sposobnosti koncentracije učenika. Smatraju da dodatnih deset minuta, u odnosu na predloženi model, predstavlja preveliko opterećenje za pažnju i psihičko zdravlje mladih.
„Ovo nije pitanje lijenosti ili bježanja od znanja, nego pitanje mentalnog zdravlja i fokusa učenika na nastavi“, rekao je predsjednik Saveza srednjoškolaca RS Stefan Raković.
S druge strane, dio prosvjetnih radnika smatra da se problem ne može riješiti jednostavnim skraćivanjem trajanja sata, već isključivo ozbiljnom reformom obrazovanja. Naglašavaju potrebu prilagodbe nastavnih sadržaja i metoda rada, kao i jačanja radnih navika i interesa učenika.
„Ako danas skratimo sat na 35 minuta, hoćemo li za nekoliko godina raspravljati o satovima od 15 minuta?“, pita se profesorica Ljubojević.
Zanimljivo je da se, unatoč tvrdnjama da inicijativa ima široku podršku učenika, na panel-raspravi posvećenoj ovoj temi pojavio znatno manji broj sudionika od očekivanog. Prema neslužbenim informacijama, od oko 200 najavljenih srednjoškolaca, raspravi je nazočilo svega petnaest.
Sugovornici se ipak slažu u jednom – rasprava o obrazovanju je nužna, ali se ne smije svesti isključivo na broj minuta trajanja školskog sata. Ključno pitanje ostaje što je stvarni cilj promjena: rasterećenje učenika, poboljšanje kvalitete znanja ili temeljita reforma obrazovnog sustava.
- Oznake:
- BiH
- škola
- srednja škola