Gotovo 9.500 manje rođenih nego prije dvije godine, Središnja Bosna među najpogođenijima
U Bosni i Hercegovini nastavlja se zabrinjavajući pad nataliteta, potvrđuju najnoviji demografski podaci Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA). Broj novorođene djece iz godine u godinu bilježi pad, a trend poprima alarmantne razmjere.
Prema službenim statistikama, 2023. godine rođeno je 33.156 djece, dok je 2024. taj broj smanjen na 32.421. Do 27. listopada 2025. godine evidentirano je svega 23.663 živorođenih, što je gotovo 9.500 manje u odnosu na 2023. godinu.
Središnja Bosna u demografskom minusu
Negativni trendovi posebno su izraženi u središnjoj Bosni, uključujući brojne općine i naselja unutar Središnjobosanskog kantona, gdje se broj rođenja kontinuirano smanjuje, a prirodni prirast ostaje negativan. Slična situacija zabilježena je i u većini ostalih kantona i županija u zemlji, gdje broj umrlih znatno nadmašuje broj rođenih.
Rijetki primjeri pozitivnog pomaka
Analiza županijskih podataka pokazuje kako su Zapadnohercegovačka županija i Sarajevska županija trenutno jedine regije u kojima se bilježi blagi porast broja novorođenih u odnosu na umrle. Taj pomak povezuje se s uvođenjem demografskih mjera, poput mjesečnih novčanih potpora za obitelji s više djece.
U svim ostalim dijelovima zemlje, uključujući Središnju Bosnu, prirodni prirast ostaje negativan, što dodatno zabrinjava demografe, lokalne zajednice i donositelje odluka.
Dugoročne posljedice za društvo
Pad nataliteta sve snažnije opterećuje ukupnu demografsku sliku BiH, s dugoročnim posljedicama na tržište rada, obrazovni sustav i zdravstvo. Sve manji broj djece znači i manje radno sposobnog stanovništva u budućnosti, što otvara ozbiljna pitanja o održivosti mirovinskog i socijalnog sustava.
Stručnjaci upozoravaju da bez sveobuhvatne i dugoročne demografske strategije, negativni trendovi mogu postati nepovratni.
- Oznake:
- natalitet