Nova analiza otkriva dramatično produbljivanje jaza između najbogatijih i najsiromašnijih uoči samita G20.
Globalni jaz između bogatih i siromašnih nastavlja se ubrzano produbljivati, upozorava međunarodna organizacija Oxfam u svojoj najnovijoj analizi objavljenoj uoči samita G20 koji se ovoga vikenda održava u Johannesburgu. Podaci otkrivaju zabrinjavajući trend: dok najbogatiji slojevi stanovništva ostvaruju rekordne profite, oko 3,8 milijardi ljudi širom svijeta i dalje živi u siromaštvu.
Prema nalazima Oxfama, ukupno bogatstvo milijardera u zemljama G20 poraslo je za nevjerojatnih 2,2 bilijuna dolara u samo jednoj godini. Riječ je o iznosu koji bi, prema procjenama organizacije, bio dovoljan da se gotovo pola čovječanstva – 3,8 milijardi ljudi – podigne iznad granice siromaštva.
Od 2015. godine, ukupno bogatstvo 3.000 najbogatijih pojedinaca u svijetu povećalo se za čak 6,5 bilijuna dolara u realnom iznosu. Ta koncentracija financijske moći sada predstavlja oko 14,6 posto ukupnog svjetskog BDP-a, što stručnjaci ocjenjuju alarmantnim pokazateljem rastuće globalne nejednakosti.
Predstojeći samit G20, koji okuplja najrazvijenije države i ključne ekonomije u razvoju, imat će upravo nejednakost kao jednu od središnjih tema. Očekuje se da će lideri raspravljati o mogućim mehanizmima za ublažavanje ekonomske neravnoteže koja prijeti produbljivanju političke i društvene nestabilnosti diljem svijeta.
Oxfam ističe da su milijarderi u državama G20 tijekom godine povećali svoje bogatstvo za 16,5 posto, na ukupno 15,6 bilijuna dolara, u odnosu na 13,4 bilijuna iz prethodne godine. Istovremeno, procjenjuje se da bi godišnji trošak za podizanje 3,8 milijardi ljudi iznad granice siromaštva – definirane kao manje od 8,30 dolara dnevno – iznosio 1,65 bilijuna dolara.
Nevladina organizacija poziva lidere G20 da podrže uspostavu međunarodnog tijela koje bi se sustavno bavilo suzbijanjem nejednakosti te da uvedu snažnije mjere oporezivanja superbogatih. Stručnjaci upozoravaju da bez odlučnog djelovanja jaz između bogatih i siromašnih može postati još dublji, s dugoročnim posljedicama za globalnu stabilnost i razvoj.
