Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) kojom je minimalna plaća za 2025. godinu postavljena na 1.000 KM izazvala je brojne reakcije. Iako je želja za povećanjem plaća radnika opće prihvaćena, stručnjaci i poslodavci upozoravaju na potencijalne negativne posljedice koje bi ova mjera mogla izazvati. Među njima je i Snježana Kopruner, direktorica i vlasnica firme GS-TMT, koja za Klix.ba dijeli svoja razmišljanja o ovoj odluci i njenim mogućim posljedicama.
Kopruner ističe da je osnovna namjera Vlade bila dobra, no smatra da je način provedbe ove odluke problematičan. Ona smatra da nisu uzeti u obzir ključni faktori, poput odluka Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) i zakona koji regulira ovu oblast. Pored toga, naglašava da bi trebalo postojati balans između povećanja plaća i omogućavanja olakšica poslodavcima u smislu uplate doprinosa.
Slobodno tržište rada i nerazmjerne plaće
Kopruner u razgovoru objašnjava kako cijene rada na tržištu nisu nužno povezane s odlukama o minimalnoj plaći. Primjerice, satnica čistačice na hrvatskoj obali iznosi približno 20 eura, dok je satnica zavarivača u BiH oko 10 eura, dok ista pozicija u Sjedinjenim Američkim Državama donosi čak 100 dolara. Ovi podaci, kako navodi, dolaze od njemačkih kupaca u njenoj firmi, koji potvrđuju da dobri majstori u BiH već ostvaruju visoke plaće, često veće nego mnogi političari u Vladi FBiH.
Kopruner također napominje da tržište rada, posebno u kapitalističkom okruženju, obično samo određuje cijenu rada, te da minimalne plaće uglavnom pogađaju nekvalificirane radnike. Zbog toga, odluka o povećanju minimalne plaće mogla bi izazvati lančanu reakciju unutar javnih institucija, što bi za posljedicu imalo povećanje svih plaća, što bi, prema njenom mišljenju, mogao biti nesnosan financijski teret za realni sektor.
Potencijalni negativni efekti: otpuštanja, rad na crno i inflacija
Jedan od ključnih problema koji Kopruner vidi u ovoj odluci je mogućnost povećanja broja otpuštanja radnika, smanjenja broja formalnih radnih mjesta, kao i širenje rada na crno. Također, ona predviđa porast korupcije i inflacije kao posljedicu neodrživih financijskih pritisaka na poslodavce i ekonomiju u cjelini. Također se pita kako će umirovljenici preživjeti ove promjene, s obzirom na porast svih troškova života, te naglašava da se u ovoj odluci nije razmišljalo o njima.
Rješenja za dugoročni održivi rast
Kopruner smatra da bi Vlada FBiH trebala preispitati ovu odluku kako bi izbjegla negativne posljedice i osigurala dugoročno bolje uvjete života za sve građane. Naglašava potrebu za većim ulaganjem u obrazovanje koje odgovara potrebama gospodarstva, smanjenjem korupcije, posebno u javnim institucijama, i stvaranjem meritokratskog sistema zasnovanog na sposobnostima, a ne političkim vezama.
Također predlaže smanjenje poreza na dobit za investicije koje stvaraju nova radna mjesta, jer bi takve mjere dugoročno bile korisnije za punjenje državne kase od povećanja minimalnih plaća. Kopruner apelira na smanjenje fiskalnih nameta koji opterećuju poslodavce, te na reformu zdravstvenog sistema, koja je, prema njenim riječima, hitna kako bi se olakšao teret građanima, naročito umirovljenicima.