Ekstremna suša smanjila je kvalitetu ovogodišnjeg uroda, dok su otkupne cijene šljive pale na svega 60 do 70 feninga po kilogramu. Istodobno, troškovi berbe i dnevnice radnika višestruko su porasli.
Ovogodišnja sezona za brojne voćare u Bosni i Hercegovini donijela je velike probleme. Iako su očekivanja početkom sezone bila optimistična, dugotrajna suša i visoke temperature značajno su utjecale na kvalitetu voća, dok je istodobno otkupna cijena šljive pala na razinu koja, prema riječima proizvođača, teško može pokriti troškove proizvodnje.
Voćari upozoravaju da je situacija posebno teška zbog činjenice da je cijena šljive znatno niža nego prethodnih godina, dok su troškovi rada u međuvremenu porasli.
Velik dio roda završava kao škart
Raif Čolić iz Gradačca, koji se voćarstvom bavi više od dva desetljeća i šljivu uzgaja na 23 hektara, kaže kako ovogodišnja sezona spada među najteže koje pamti.
Prije dvije godine kilogram šljive prodavao je po 1,10 KM, dok je ove godine cijena pala na oko 70 feninga. Istodobno su dnevnice berača s nekadašnjih 50–60 KM porasle na 80 do 90 KM.
Dodatni problem predstavlja kvaliteta plodova. Čolić navodi da je kod pojedinih sorti čak 30 do 40 posto roda škart, odnosno plodovi koji zbog kvalitete ne mogu biti plasirani kao prva klasa.
Unatoč tome, očekuje da će ove godine ubrati oko 300 tona šljive, ali ističe kako će veliki dio roda ostati izvan prve klase.
U Brčkom kilogram šljive svega 60 feninga
Slična situacija je i na području Brčko distrikta. Bahrija Ribić šljivu uzgaja na 18 hektara, a iako je količina roda dobra, posljedice suše vidljive su na kvaliteti plodova.
Istodobno je veća ponuda utjecala na pad cijene pa se kilogram šljive, prema njegovim riječima, prodaje za oko 60 feninga.
Voćari upozoravaju da su otkupne cijene među najnižima u posljednjih petnaestak godina. Poseban problem imaju proizvođači koji nemaju vlastite hladnjače ili mogućnost prerade jer su prisiljeni prihvatiti trenutačne otkupne cijene.
Od velikih očekivanja do velikih gubitaka
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoje Dojčinović navodi da su početkom sezone očekivali oko 40.000 tona voća, a prognoze su u jednom trenutku govorile i o prinosima koji bi mogli biti 50 do 60 posto veći nego prethodne godine.
No, visoke temperature i dugotrajna suša promijenile su situaciju.
Plodovi su ostali sitniji, a dio voća oštećen je zbog jakog sunčevog zračenja. Zbog toga velik dio uroda neće zadovoljiti kriterije za prvu klasu.
Posebno su stradale kruške. Kod ranih sorti, prema navodima Dojčinovića, gotovo da nije bilo prve klase, dok se kod kasnijih sorti očekuju gubici od 50 do 70 posto, osobito kod proizvođača koji nemaju sustave za navodnjavanje ili dovoljno vode.
Ni jabuke ne obećavaju dobru sezonu
Problemi nisu zaobišli ni proizvođače jabuka. Berba rane sorte Gala već je počela, ali su plodovi znatno sitniji nego prethodnih godina.
Berba ostalih sorti očekuje se početkom rujna, no ni prognoze za njih nisu optimistične. Posebno su ugroženi voćnjaci bez sustava za navodnjavanje i protugradnih mreža.
Voćari pokušavaju s otkupljivačima dogovoriti blaže kriterije za prvu klasu kako bi što veći dio uroda mogli prodati po višoj cijeni, umjesto da završi u industrijskoj preradi.
Hoće li voćari odustajati od proizvodnje?
Ovogodišnja sezona ponovno je otvorila pitanje budućnosti domaćeg voćarstva. Klimatski ekstremi postaju sve veći problem, dok istodobno rastu troškovi proizvodnje, rada i zaštite.
Kada se kilogram šljive prodaje za 60 ili 70 feninga, a beraču treba platiti do 90 KM dnevno, proizvođaču nakon troškova zaštite, berbe, ambalaže i prijevoza ostaje vrlo malo.
Voćari zato upozoravaju da problem više nije samo u jednoj lošoj sezoni. Ako se nastave suše, visoki troškovi i niske otkupne cijene, dio proizvođača mogao bi biti prisiljen odustati od voćnjaka u koje je godinama ulagao.