Bosna i Hercegovina nije ispunila svoje europske obveze pa će od sljedeće godine proizvodnja električne energije u BiH biti skuplja.
Naime, bh. proizvođači će od 1. siječnja sljedeće godine morati kupovati certifikate za izvoz određenih proizvoda u Europsku uniju, poput električne energije i cementa, u čijoj se proizvodnji ispušta ugljik u atmosferu, ukoliko ne usvoje čitav niz zakona i ne uspostave praksu kojom bi država sama upravljala tim procesima.
Prema svemu što nam je rečeno, to je gotovo nemoguće ostvariti, jer je do krajnjeg roka ostalo manje od dva mjeseca. Zbog toga će sve što se izvozi u EU, a podrazumijeva intenzivno ispuštanje ugljika u atmosferu, biti znatno skuplje, prenose Nezavsine.
Podsjećanja radi, radi dostizanja klimatskih ciljeva, Europska unija je započela postupan proces smanjenja emisija štetnih plinova u atmosferu, a kako bi osigurala da europski proizvođači, koji moraju ispuniti sve norme, ne budu suočeni s nelojalnom konkurencijom, EU je 2023. započela primjenu ovog mehanizma na sve proizvođače izvan EU-a koji u EU izvoze struju, čelik, cement, gnojivo, aluminij i još nekoliko proizvoda, uz odgodu naplate certifikata do 2026. godine.
BiH ima mogućnost da sama naplaćuje te certifikate i zadrži novac u zemlji ili, ako ne ispuni uvjete, što je sada slučaj, certifikate će naplaćivati EU.
Luigi Soreca, veleposlanik EU u BiH, u intervjuu za „Nezavisne novine“ prošle godine naglasio je da postoji mogućnost da se primjena mehanizma na sektor proizvodnje električne energije odgodi do 2030. ako se provedu potrebne reforme. Jedna od mjera je, kako je rekao, uspostava sustava trgovine emisijama. Ukoliko taj sustav ne bude usvojen, osim što će trpjeti privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće dobiti ništa.
„Ostali preduvjeti da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. godine su usvajanje Zakona o električnoj energiji i prirodnom plinu, postizanje sporazuma s EU-om o primjeni zakonodavstva EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredbi propisa EU o tržištima električne energije“, rekao je Soreca.
Odjelu za komunikacije Delegacije EU u Sarajevu prošlog smo tjedna poslali upit je li BiH spremna da električna energija koju izvozi u EU bude oslobođena ovih taksi. Prema odgovorima koje smo dobili, prvo je potrebno uspostaviti jasan zakonski okvir koji obvezuje industriju koja ispušta ugljik na kupovinu dozvola za emisije stakleničkih plinova. Međutim, to nije dovoljno, jer je dodatno potrebno uspostaviti operativan domaći sustav trgovanja ugljikom, kao i sustav monitoringa provedbe. Osim toga, BiH mora, kako je navedeno, integrirati svoje tržište električne energije s tržištima susjednih zemalja te osigurati transparentnu prekograničnu trgovinu električnom energijom.
„Ključni preduvjet za to je da BiH usvoji Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije na državnoj razini, čiji je prijedlog nedavno utvrdilo Vijeće ministara BiH“, navedeno je.
Jedino ako BiH ispuni sve ove uvjete ili ako predloži druge mjere koje će Europska komisija priznati kao adekvatne, moguće je da bude izuzeta od plaćanja penala na izvezenu električnu energiju.
„Bez ispunjenja tih elemenata, izvoznici električne energije iz BiH, kao i izvoznici drugih proizvoda obuhvaćenih CBAM-om, morat će kupovati CBAM certifikate od 2026. godine. Usvajanje Zakona o električnoj energiji važan je korak u pravom smjeru, ali taj korak mora biti praćen značajnim dodatnim zakonodavnim, tehničkim i institucionalnim napretkom kako bi se ispunili zahtjevi EU“, upozoreno je.
Iako se naplata certifikata ne može izbjeći, BiH bi mogla uspostaviti nacionalni sustav kojim bi ih sama naplaćivala.
„Međutim, razvoj nacionalnog ETS-a zahtijeva prethodnu uspostavu funkcionalnog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija (MRV), što podrazumijeva usvajanje odgovarajućeg zakonskog okvira i punu operativnu spremnost. To je proces koji obično traje najmanje dvije godine“, upozorili su iz Delegacije. Drugim riječima, da je sustav započet 2023. godine, BiH bi danas bila spremna. Ovako će cijenu, kao i do sada, platiti građani kroz skuplje račune za struju i druge proizvode.
Iz Delegacije su naglasili da vremenski okvir EU za CBAM ostaje nepromijenjen. „BiH se mora pripremiti odmah kako bi bila usklađena sa svim obvezama od siječnja 2026. godine“, poručili su.
