Sarajevsko Oslobođenje 3. siječnja 2025. godine, izvijestilo je o odluci Vlade Zeničko
dobojskog kantona kojom se kao “temeljne organizacije kulture naroda BiH” prepoznaju Bošnjačka zajednica kulture Preporod, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta te Jevrejsko kulturno prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija.
Odluka kantonalne vlade, kako je navedeno, temeljena je na kontinuitetu i tradiciji
djelovanja ovih organizacija koje imaju povijest dugu preko stotinu godina. Ove organizacije dobivaju proračunska sredstva potrebna za njihov rad i programe, što je
svakako pohvalan potez, ali istodobno otvara pitanje zašto se Matica hrvatska kao jedna od najstarijih kulturnih institucija u BiH nije našla na ovom popisu.
Matica hrvatska u BiH – povijest koja se ne smije zanemariti
Matica hrvatska djeluje u Bosni i Hercegovini još od 1879. godine, što je povijesna činjenica koja je dokumentirana i obilježena prigodnim manifestacijama, uključujući proslavu 140 godina djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu 2019. godine. Povijesni podaci govore o dubokom kulturnom tragom Matice hrvatske u BiH. Ministar Mirza Mušija, nadležan za obrazovanje, znanost i kulturu, a i ostali članovi Vlade bi trebali znati da je Matica hrvatska imala i ima svojeg povjerenika i članove u Žepču, Zenici, Busovači, Doboju, Maglaju, Tešnju
te u brojnim drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Samo u Sarajevu bilo je 1897. godine 204 člana na čelu s povjerenikom Dragutinom Tomšom. Neki od članova tada bili su književnici i kulturni djelatnici važni za kulturnu povijest BiH kao na primjer Josip Vancaš, Safvet beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Tugomir Alaupović, Kosta Hoerman, gradonačelnik
Mehmed beg Kapetanović, Emilijan Lilek, Nikola Mandić, Ljuboje Dlustuš, Silvije Strahimir Kranjčević itd. Uz katoličke Hrvate u članstvu Matice hrvatske svih je godina bilo i pripadnika drugih naroda, osobito muslimanskih Bošnjaka, ali pravoslavnih Srba te Židova ( npr. Vita Alkalay, Danijel Kajon, Hinko Šlesinger itd.), što svjedoči o multietničkom karakteru organizacije.
Više o 130 godina, zaista bogatog i plodnog djelovanja Matice hrvatske u Sarajevu
može se naći u knjizi: Andrej Rodinis, Matica hrvatska u Sarajevu, 130 godina: 1879
2009. Sarajevo 2011.
Bogata kulturna baština ignorirana od strane kantonalne vlade
Unatoč bogatoj povijesti i značajnom doprinosu razvoju kulture u BiH, Matica hrvatska
nije prepoznata u odluci Vlade Zeničko-dobojskog kantona, iako je njezina uloga u očuvanju i promociji kulturne baštine neosporna. Posebno je zabrinjavajuće da se Matica hrvatska, koja je povijesno prisutna i u brojnim gradovima Zeničko-dobojskog kantona, uopće ne spominje u ovoj odluci, iako je jasno da svojim djelovanjem zaslužuje jednako priznanje kao i druge organizacije koje su dobile status “temeljnih organizacija kulture”.
Odluka Vlade Zeničko-dobojskog kantona pozitivna je u smislu podrške kulturnim
organizacijama. Međutim, ignoriranje Matice hrvatske, koja ima neprekinuti kontinuitet
djelovanja u BiH dulji od 140 godina, ne može se smatrati opravdanim. Na koncu, pozivamo nadležna tijela da preispitaju ovu odluku i priznaju važnost Matice hrvatske kao nezaobilazne kulturne institucije koja je kroz povijest značajno pridonijela razvoju i očuvanju kulturne baštine Bosne i Hercegovine te da na poseban način akceptiraju činjenicu kako je u BiH prisutno i Vijeće Matice hrvatske u BiH, osnovano zahvaljujući odluci središnjih tijela Matice u cijelosti i ogranaka koji djeluju u BiH.
