Provjera imovine sudaca i tužitelja u BiH: Najavljene tužbe, ali i ozbiljne kritike procesa

Dok VSTV govori o prvim rezultatima, nevladine organizacije upozoravaju na manjkav sustav i privid reformi.

Provjera imovine sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini, nakon osnivanja posebnog Odjela za provjeru imovine i interesa, daje prve vidljive pomake. Međutim, za one koji proces nadzgledaju i analiziraju, riječ je o predstavi za javnost koja, kako tvrde, ne rješava suštinske probleme pravosudnog sustava.

Predsjednik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV) Sanin Bogunić nedavno je najavio pokretanje prvih tužbi protiv nositelja pravosudnih funkcija koji nisu pravodobno prijavili svoju imovinu.

Kako je istaknuo, broj prijavljenih imovinskih kartona svakodnevno raste, a sustav provjere uspostavljen je u relativno kratkom roku.

„Ono što mogu kazati jest da će vrlo brzo, ne mogu reći točno kada, ali vrlo brzo biti pokrenute tužbe protiv onih nositelja funkcija koji nisu prijavili imovinu za 2023. i 2024. godinu“, rekao je Bogunić.

Ozbiljne primjedbe organizacija civilnog društva

Unatoč optimističnim najavama iz VSTV-a, brojne organizacije koje prate proces iznose ozbiljne kritike. U Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) provjeru imovine ocjenjuju kao privid sustavne kontrole, upozoravajući na niz strukturnih problema.

Kako je istaknuo Denis Džidić, proces pati od nepopunjenog Odjela, nedostatka jamstava neovisnosti rada te ograničenog obuhvata provjere.

„Provjeravaju se isključivo imovinski kartoni osoba koje žive u istom kućanstvu. To znači da suci i tužitelji mogu imovinu prebaciti na djecu koja ne žive s njima i to se uopće ne provjerava. Osobe iz istog kućanstva mogu jednostavno odbiti provjeru svoje imovine i tada se ona uopće ne provjerava“, upozorio je Džidić.

Bez sankcija nema stvarne transparentnosti

Sličan stav dijeli i Damjan Ožegović, pravni stručnjak iz Transparency Internationala BiH, koji smatra da najave tužbi imaju smisla samo ako rezultiraju javnom objavom imovinskih kartona.

„Suštinski problem je to što ne postoji učinkovit mehanizam koji bi nositelje pravosudnih funkcija prisilio da imovinu objave na vrijeme. Ne postoji sankcija koja bi bila dovoljno odvraćajuća i koja bi ih stvarno pogodila“, naglasio je Ožegović.

Prema njegovim riječima, bez ozbiljnih kazni i potpune transparentnosti, cijeli proces riskira da ostane formalna obveza bez stvarnog učinka.

Proces pod povećalom Europske unije

Važno je istaknuti da proces provjere imovine sudaca i tužitelja aktivno podupire i prati Europska unija, a Odjelu za provjeru imovine pomaže i europska ekspertska misija.

Iz javnih istupa šefa Delegacije EU u BiH vidljivo je da su problemi prepoznati, iako se istodobno ističu određeni pozitivni pomaci. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li najavljene reforme rezultirati stvarnim jačanjem povjerenja u pravosuđe ili će se svesti na kozmetičke promjene.