Podaci Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine o evidentiranoj potrošnji putem fiskalnih uređaja otkrivaju jasan trend – prosinac, unatoč brojnim financijskim izazovima, donosi snažan rast osobne potrošnje. Blagdani, dolazak dijaspore i opušteniji potrošački mentalitet značajno su utjecali na povećanje prometa, potvrđujući kako kraj godine tradicionalno potiče jače novčane tokove.
Rekordan promet u prosincu
Tijekom prosinca fiskalni su uređaji evidentirali 7 milijardi i 127,8 milijuna KM prometa, što je čak 1,552 milijarde KM više nego u studenome, kada je zabilježeno 5 milijardi i 575,6 milijuna KM. Ovakav snažan skok izravna je posljedica predblagdanske i blagdanske potrošnje, koja s ekonomskog aspekta pozitivno djeluje na gospodarsku aktivnost jer osobna potrošnja ostaje jedan od ključnih generatora rasta.
Ipak, sa sociološke strane, stručnjaci upozoravaju na oprez. Veliki rast potrošnje u vremenu inflacije, niskog životnog standarda i izraženog raskoraka između plaća i troškova života često znači i financijsko „otriježnjenje“ u siječnju, kada mnogi osjete posljedice prosinačkog trošenja.
Više nego lani, unatoč neradnoj nedjelji
Usporedba s prosincem 2024. godine dodatno je zanimljiva – promet u prosincu 2025. bio je veći za gotovo 504 milijuna KM. Ovi podaci ne idu u prilog tezama o snažnim negativnim učincima neradne nedjelje. Iako dio rasta može biti posljedica inflacije i viših cijena, ukupna brojka ostaje impresivna.
Rekordni javni prihodi u 2025.
Osim potrošnje, cijela 2025. godina obilježena je i rekordnim prikupljanjem javnih prihoda. Porezna uprava FBiH potvrdila je da su porezni obveznici u razdoblju od siječnja do prosinca 2025. uplatili 8,77 milijardi KM, što je 821,6 milijuna KM više nego godinu ranije, odnosno rast od 10,34 posto.
Najveći udio čine doprinosi, koji su iznosili 6,087 milijardi KM. Od toga se na mirovinsko i invalidsko osiguranje odnosi 3,358 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 292 milijuna KM u odnosu na 2024. godinu. Doprinosi za zdravstveno osiguranje porasli su za 244 milijuna KM i dosegnuli 2,43 milijarde KM.
Prihodi od izravnih poreza iznosili su 1,79 milijardi KM, uz rast od 207 milijuna KM. Najveći dio odnosi se na porez na dohodak (943,5 milijuna KM), dok su porezi na dobit donijeli 687,3 milijuna KM.
Rast u svim županijama
Sve županije u Federaciji BiH zabilježile su rast prikupljenih izravnih poreza. Na vrhu je Sarajevska županija s više od 3,25 milijardi KM, slijedi Tuzlanska s 1,5 milijardi KM, te Zeničko-dobojska s 1,12 milijardi KM. Hercegovačko-neretvanska približila se milijardi KM, dok su ostale županije također ostvarile značajne iznose, unatoč manjoj gospodarskoj snazi.
Što stoji iza rasta?
Rast javnih prihoda rezultat je kombinacije jače fiskalne discipline, blagog rasta zaposlenosti i povećanja bruto plaća. Posebno se to odrazilo na mirovinske i zdravstvene doprinose.
Pred Federacijom BiH u 2026. godini stoje važne fiskalne reforme, a posebna očekivanja vežu se uz novo zakonsko rješenje o fiskalizaciji transakcija, koje bi, uz pomoć suvremenih tehnologija i prijenosa podataka u realnom vremenu, trebalo dodatno suzbiti sivu ekonomiju i utaju poreza.
Jasno je – brojke su rekordne, ali pitanje ostaje koliko je ovaj rast održiv i koliko doista odražava poboljšanje životnog standarda građana.
- Oznake:
- porezna uprava