Proizvodnja električne energije u termoelektranama u Bosni i Hercegovini sve je skuplja.
Vlasti oklijevaju sa mjerama energetske tranzicije, kako bi stara postrojenja zamijenili obnovljivim izvorima energije. Istovremeno, energetska postrojenja na ugalj ubrzano se gase u Europi.
Tržišni uvjeti presuđuju postrojenjima na ugalj i prije nego je planirano. Njihovi vlasnici u Europi opterećeni su konkurentnošću proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, plaćanjem štetnih emisija i ispunjavanjem ekoloških uvjeta.
Termoelektrane su postale neefikasne. Nemamo dovoljno uglja, pogotovo kvalitetnog i proizvodnja je preskupa. Tako da u suštini moramo tražiti alternativu struji iz termoelektrana, tvrdi ekonomist Zoran Pavlović.
Stručnjaci upozoravaju da nema ozbiljnog dijaloga o planovima odustajanja od uglja, iako nam termoelektrane proizvode najskuplju električnu energiju i najviše zagađuju okolinu. Svjesni sve težih uvjeta poslovanja, nadležni energiju iz uglja ipak smatraju srednjoročno nezamjenjivom. Uzdajući se, između redova, u odgađanje primjene takse na štetne emisije.
Ukoliko se u 2026. godini primijeni kontroverzni europski sustav oporezivanja CO2, to će biti značajan udar na ove sektore, ali i na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo. Jasno je da će to značajno utjecati na konkurentnost cijena iz termoelektrana i drugih proizvoda. Ali, pitanje je imamo li alternativu u ovom trenutku? Tehnički promatrano – teško, kažu iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.
Analizirajući ukupne troškove proizvodnje električne energije iz različitih izvora, u Udruzi za održivu energetsku tranziciju “RESET” došli su do podataka da je cijena MWh u termoelektranama između 50 i 100 eura, dok je iz obnovljivih izvora maksimalno 60 eura. Najlakši put tranzicije, prepuštanje proizvodnje struje građanima i gospodarstvu je, tvrde, opstruiran.
Nažalost, taj dio procesa je skoro zaustavljen, odnosno nema tko ne stavlja prepreke na njega. Imamo usvojene zakone, međutim podzakonski akti su nam vrlo loši ili ih nemamo. Elektroprivrede postavljaju prepreke na to i taj proces je usporen, mišljenja je Damir Miljević iz Udruge za održivu energetsku tranziciju “RESET”.
Ono čemu naše vlasti treba da se posvete zajedno sa elektroprivredama je da se napravi konkretan plan i da prestanu da kriju informacije koje svi znamo da mi uvozimo energiju u prethodnih nekoliko mjeseci, da nama nedostaje uglja, da nas zakoni i podzakonski akti sprječavaju da postavljamo solarne panele na krovove kuća, kazao je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Planovi državnih elektroprivreda da budu nositelji tranzicije su pogrešni, vjeruju stručnjaci poučeni iskustvima drugih zemalja. Elektroprivrede, mišljenja su, treba prepustiti proizvodnju, a da se bave uslugama balansiranja, skladištenja i agregacije elekrične energije, piše BHRT.
Izvor: Jabuka Tv
