U selu Putiš, nedaleko od Busovače, živi Samir Heleg, čovjek kojeg mještani poznaju po rijetkoj vještini i velikoj ljubavi prema prirodi. Gdje god vidi voćku, osobito divlju, on vidi priliku da je oplemeni kalemljenjem. Njegovu priču zabilježila je ekipa BHRT-a prilikom posjeta povodom prvog ovogodišnjeg kalema.
„Ja kalemim od veljače pa čak i do svibnja. To traje tri do četiri mjeseca bez prestanka. Čitavo proljeće i do pola ljeta sam u voćnjaku“, kaže Samir.
Vještinu je naslijedio od djeda, a danas gotovo svaku voćku u svom dvorištu sam njeguje i kalemi.
„Sve što vidite ovdje, ja sam kalemio. Ne primi se svaka, naravno, ali kod nas se kaže da imam ‘sedefnu ruku’“, govori kroz osmijeh.
Od vojnih kasarni do voćnjaka
Samirova priča ne vezuje se samo za rodno selo. Tijekom službe u Oružanim snagama BiH kalemio je voćke u čak 13 vojnih kasarni širom zemlje.
„Bio sam skoro 12 godina u Petom korpusu u Bihaću. Jedne godine kasarna je proglašena za najljepšu u Bosni i Hercegovini i moja ekipa je dala veliki doprinos tome“, prisjeća se.
Danas je u mirovini i nedavno je postao djed, ali rad u voćnjaku i dalje mu je svakodnevica.
„Volim taj posao. Mogu cijeli dan biti među voćkama i nikad mi nije teško.“
Čuvanje starih sorti
Posebno mjesto u njegovom voćnjaku zauzimaju stare sorte jabuka i krušaka, koje su sve rjeđe.
„Kanička jabuka, stare kruške, mušmule… Ljudi ih sve više traže. Kaničku jabuku ne mogu nakalemiti koliko je traže“, kaže Samir.
Vjeruje da ljudi često zanemaruju prirodu i vlastite resurse.
„Sve je u nama. Svako ima tu ljubav, samo je treba zaliti i potaknuti.“
Selo koje se mijenja
Iznad sela nalazi se brdo Gradina, o kojem kruže zanimljive priče zbog njegova neobičnog oblika, no Samira više brine nešto drugo – odlazak stanovništva.
„Sve je manje mladih. Ljudi odlaze, a zemlja ostaje prazna. To je velika šteta, ne samo ovdje nego u cijeloj Bosni i Hercegovini.“
Na kraju razgovora upućuje poziv svima koji žele učiti:
„Tu ljubav ne mogu opisati riječima. Kad krene sezona kalemljenja, dođite pa da vam pokažem kako se svako drvo može oplemeniti.“
Priča Samira Helega podsjetnik je da se znanje, tradicija i ljubav prema zemlji još uvijek čuvaju u bosanskohercegovačkim selima – zahvaljujući ljudima koji ih svakodnevno žive.
- Oznake:
- samir heleg