Od 2026. godine na prostoru Europske unije treba početi primjena plaćanja pristojbe na ugljik za robu proizvedenu iz fosilnih goriva, a sve kako bi se smanjilo zagađenje i postigla klimatska neutralnost. A ako ne dođe do prolongiranja primjene, za bh. gospodarstvo i izvozne kompanije to će biti dodatni udar na njihovu konkurentnost.
Rokovi se približavaju
Pa bi tako od 1. siječnja 2026. godine bh. gospodarstvo moglo doživjeti značajan udar jer od tada na području Europske unije na snagu stupa Mehanizam za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM). To znači da će tvrtke izvoznici koje, primjerice, izvoze cement, čelik, aluminij, gnojivo, ali i one koje izvoze električnu energiju biti primorane plaćati tzv. CBAM pristojbu. Rokovi za primjenu CBAM-a se približavaju, a energetska tranzicija kod nas je na početku iako je 70 posto trgovinske razmjene BiH s EU-om. – Utjecaj CBAM-a ćemo osjetiti jer smo vezani uz ove skupine proizvoda koje su obuhvaćene smjernicom o trgovanju CO2 emisijama. Znamo da izvozimo cement, željezo, čelik i električnu energiju i to ćemo osjetiti – upozorava Ognjenka Lalović, direktorica Sektora gospodarstva VTK BiH. Spas za bh. gospodarstvo bilo bi prolongiranje primjene smjernice EU-a koja se odnosi na CBAM, o čemu se sve više govori, ili uvođenje sustava oporezivanja emisija ugljičnog dioksida u BiH, što bi osiguralo ulaganje u obnovljive izvore energije. I na tom planu bez zakonskog okvira smo na početku. – Ako želimo izbjeći pristojbu na ugljik i da naša industrija bude u nepovoljnom položaju, najprije moramo donijeti zakon o električnoj energiji, koji je u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kojim ćemo formirati burzu električne energije i tako, nažalost, postati posljednja država na Balkanu koja ima svoju burzu električne energije – upozorio je ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić. – Pripremljena je mapa puta za uvođenje MRVA sustava, odnosno kako bi te pristojbe na ugljik koje se plaćaju ostajale u BiH i kako bismo mi raspolagali tim iznosima i investirali ih u naše projekte dekarbonizacije, a ne da plaćamo pristojbu pri izvozu naših proizvoda onim uvoznicima i da novac ide u EU – naglašava Lalović.
Ugljični otisak
U međuvremenu, dok se ETS ne uspostavi, nužno je kontinuirano jačati podršku gospodarstvu kako bi smanjio svoj CO2 otisak. – U 2025. godini potrebno se prioritetno fokusirati na mjerenje i validaciju podataka o CO2 emisijama kompanija. Ako izvoznik iz BiH ne dostavi CBAM izvješće s prihvatljivim i pouzdanim podacima, on će biti odbijen, zbog čega će njegov kupac morati platiti CBAM certifikate prema najvišoj predviđenoj emisiji za određeni proizvod, bez obzira na to što je stvarno stanje o emisijama CO2 naših tvrtki znatno niže. Drugim riječima, i da je tvrtka iz BiH 100% CO2 neutralna, ako nema valjane podatke u izvješću, njezin uvoznik će morati platiti najviši iznos poreza. Taj trošak kupnje certifikata koji su instrument oporezivanja na kraju će snositi bh. izvoznik kroz pritisak na smanjivanje cijene kako ne bi izgubio tržište, što će predstavljati i najrigorozniji financijski penal – objasnili su iz VTK BiH. Korištenje obnovljivih izvora energije, osim ekoloških, ima i ekonomske koristi. Kompanija za proizvodnju aluminijskih profila i građevinskih sustava iz Širokog Brijega u to se uvjerila i time osigurala pozicije na stranom tržištu, na kojem je zastupljeno 80 posto njihovih proizvoda. – Izmjerili smo da smo uštedjeli 25 posto na energiji, smanjili svoj otisak i interno povećali reciklabilnost – imamo ugovore s tvrtkama specijaliziranim za odvod specijalnog otpada – kazala je za Federalnu Kristina Naletilić, voditeljica marketinga kompanije Emerus. Solarna elektrana zadovoljava 30 posto potreba proizvodnje. U ovoj kompaniji otišli su korak dalje koristeći otpad ponovno u proizvodnom procesu. – Naš dobavljač električne energije ima 100 posto prirodne izvore energije, što je jako važno za kasniji ugljični otisak u kojem energija igra ključnu ulogu – dodaje Naletilić. Prilikom procesa ekstrudiranja aluminijskih profila stvara se sekundarna sirovina, aluminijska špena, koju mi prerađujemo i od sekundarne pravimo primarnu sirovinu – kazao je za Federalnu Josip Tomić, tehnički direktor kompanije Emerus.
