U Njemačkoj je službeno registrirano više od 1,4 milijuna Ukrajinaca, čime su postali druga najveća skupina stranaca, odmah iza državljana Turske, kojih ima oko 1,52 milijuna.
Desetljećima su upravo Turci činili najbrojniju skupinu stranaca, no prema najnovijim statističkim podacima, ta bi se situacija uskoro mogla promijeniti jer se razlika smanjila na svega oko 125.000 osoba.
Glavni razlog snažnog rasta broja doseljenika iz Ukrajine je rat koji je Rusija započela u veljači 2022. godine. Od tada su stotine tisuća žena, djece i muškaraca iz Ukrajine pronašli utočište u Njemačkoj.
Za usporedbu, krajem 2020. godine u zemlji je živjelo svega 135.000 ukrajinskih državljana.
Prema podacima Središnjeg registra stranaca (AZR) sa stanjem na 30. studenoga 2025. godine, u Njemačkoj živi 14.077.867 stranaca. Njihov udio u ukupnom stanovništvu od oko 83,6 milijuna iznosi približno 16,8 posto.
Na ljestvici stranih državljana, Hrvati se nalaze na 9. mjestu s ukupno 414.555 osoba.
Broj osoba s migracijskom pozadinom znatno je veći. U tu skupinu ubrajaju se ne samo stranci, već i osobe rođene u Njemačkoj čiji su roditelji stranci, naturalizirani državljani te kasni doseljenici iz istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.
Prema podacima Mikrocenzusa za 2024. godinu, čak 25,2 milijuna ljudi u Njemačkoj imalo je migracijsku pozadinu, što čini više od 30 posto ukupnog stanovništva.
Od ukupno 14 milijuna stranaca, oko 230.000 osoba ima obvezu napustiti zemlju. Međutim, 190.360 njih ima takozvani Duldung, odnosno privremenu odgodu protjerivanja, dok se gotovo 40.000 osoba nalazi u zemlji bez ikakvog pravnog statusa.
Najviše osoba s obvezom napuštanja Njemačke dolazi iz Turske, njih gotovo 23.900, od čega oko 20.500 ima Duldung.
Iz Afganistana i Sirije obvezu napuštanja zemlje ima više od 22.100 osoba, većinom također s privremenom zaštitom.
Statistika AZR-a obuhvaća više od 200 država i područja podrijetla, uključujući i oko 28.500 osoba bez državljanstva te 88.700 osoba neutvrđenog podrijetla.