Od 1. siječnja 2025. godine, minimalna plaća u Bosni i Hercegovini povećana je na 1.000 KM, što je izazvalo brojne rasprave među poslodavcima, ekonomistima i stručnjacima. Dok jedni pozdravljaju ovu odluku kao korak prema većoj pravdi za radnike, drugi smatraju da će ona donijeti negativne posljedice, ponajprije zbog toga što nije popraćena smanjenjem opterećenja za poslodavce. U ovoj situaciji posebno se izdvaja mišljenje Nedžada Paloša, vlasnika Robne kuće Centar iz Kalesije, koji je istaknuo nekoliko ključnih problema s kojima se suočava poslovna zajednica, a među njima i pitanje rada na crno.
Mišljenja poslodavaca: Povećanje minimalca – izazov za poslovanje
Mnogi poslodavci izražavaju zabrinutost zbog povećanja minimalne plaće, smatrajući da će to povećati troškove poslovanja, a bez smanjenja poreza i drugih nameta na gospodarstvo, ovo može imati dugoročne negativne efekte. Stručnjaci ističu da će neki poslodavci, suočeni s višim obavezama prema zaposlenicima, možda odlučiti smanjiti broj radnih mjesta ili čak smanjiti broj radnika koji su prijavljeni. Time bi se mogla dodatno povećati siva ekonomija, problem koji već dugo pogađa tržište rada u BiH.
Rad na crno: Problem koji se ne smanjuje
”Tisuću KM je mala cifra koja je propisana za poslodavce i da skratim treba da bude 1.500 KM a i plus ono u koverti što se daje. Radnici napustite poslodavce za koje smatrate da mogu dati tu platu a neće jer imaju dosta svojih privatnih troškova oko stanova, auta, kvadova, kupljenih poslovnih prostora, vikendica, luksuznih putovanja njihove djece a i njih, i stalnih kukanja kako nemaju zarade u njihovim poslovima”, napisao je Paloš.
Jedan od najvažnijih problema s kojim se suočava poslovni sektor, prema Palošu, jest rad na crno, koji se širi i uzima maha u mnogim industrijama. On ističe da su poslodavci pod velikim financijskim pritiscima, jer se od njih očekuje da redovito izmiruju porezne obaveze, dok mnogi radnici i privatnici ne prijavljuju svoje aktivnosti, čime se smanjuje prihod za državni proračun. Paloš također ističe da nesankcionirani rad na crno, poput online prodaje bez fiskalnih računa ili nelegalnog obavljanja građevinskih radova, doprinosi eroziji zakonskog okvira i ravnoteže na tržištu.
”Glavni krivci ovakvog stanja su državne inspekcije koje ne rade svoj posao: pustili su da ljudi rade neprijavljeni, online prodaju po svakoj petoj kući, brze pošte koje ne izdaju točan iznos usluge na fiskalnom računu, po svim našim naseljima divljaštvo u svim gospodarskim granama, pojedine efendije rade privatno a narodu po džamijama drže dersove kako treba porez državi plaćati jer država je temelj i itd”, upozorio je ovaj gospodarstvenik.
Siva ekonomija kao prijetnja održivosti gospodarstva
Paloš smatra da je siva ekonomija, koja se u BiH smatra „pandemijom“, velik problem koji pogađa sve poslodavce koji plaćaju poreze i izmiruju obaveze prema državi. On upozorava da država mora poduzeti konkretne korake kako bi suzbila neprijavljene aktivnosti i stvorila uvjete u kojima bi svi poslodavci bili na istom, ravnopravnom temelju. On također naglašava da poslodavci, osim što plaćaju poreze, u većini slučajeva financiraju mnoge javne socijalne obveze, dok oni koji rade na crno i dalje nesmetano posluju.
‘A mi i naši radnici odvajat ćemo od svoje zarade da njihove obitelji mogu ostvarivati sve pogodnosti koje biro nudi. Žalosno ali istinito. Mnogi građani rade privatne poslove neprijavljeni, bez rješenja za rad, neprijavljeni su i njihovi radnici koji rade za njih. To su električari, građevinski radnici, keramičari – gdje kvadrat rada keramike iznosi 25-30km i ne mogu da plate za sebe obaveze. Zar to sve nije siva ekonomija tj. glavna nepravda koju trpe svi poslodavaci koji plaćaju obaveze firme”, ukazao je Paloš. ”Državo kad ćeš poštedjeti nas poslodavce od karcinoma koji će uskoro uništiti ovu državu. Privatnici su temelj ove države, ko ne zna porez se uzima samo od nas jer od rudnika, Elektroprivrede i drugih većih državnih kompanija nije moguće uzeti novac. Zato državo udri konja koji vuče ali uskoro i ti konji će se otrgnuti i postati divlji konji (radit će na crno). Tako narode nemojte biti robovi i raditi za mizerne plaće”, zaključio je Paloš.
