Istraživanje, kojim je obuhvaćeno 10.788 ispitanika u dobi između 50 i 64 godine, ukazalo je na to da povećan unos soli u organizam putem hrane povećava rizik od razvoja aterosklerotskih lezija u koronarnim i karotidnim arterijama, čak i kod sudionika s normalnom krvnom slikom tlaka i bez otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti.
Saznanje upućuje na to da bi sol sama po sebi mogla biti štetan čimbenik i neposredno prije razvoja hipertenzije (povišenoga krvnog tlaka), pišu autori studije čiji su rezultati objavljeni online u časopisu European Heart Journal Open.
Otprije je poznato da je unos soli povezan s hipertenzijom, no nije ispitano kakvu ulogu sol ima u razvoju ateroskleroze, pojasnio je glavni autor studije dr. Jonas Wuopio s Karolinska Instituta i predavač na Sveučilištu u Uppsali za portal Medscape.
Rijetko tko obraća pozornost na povezanost promjena u kalcifikaciji arterija i povezanost pojave aterosklerotičnih plakova s unosom soli, rekao je Wuopio.
10.788 odraslih sudionika istraživanja u dobi od 50 do 64 godine (prosječna dob 58 godina; 52 posto žene) bilo je podvrgnuto kompjutoriziranoj tomografiji (MSCT), a za mjerenje unosa soli korišten je podatak o njezinu izlučivanju u 24 sata.
MSCT koronarografija korištena je za dobivanje 3D slika koronarnih arterija, čime se mjerio stupanj kalcija u koronarnim arterijama, a upotrijebio se i za otkrivanje stenoze u koronarnim arterijama. Sudionicima istraživanja obavljen je i ultrazvuk karotidnih arterija.
Nakon prilagodbe sukladno dobi, spolu i mjestu istraživanja (studija je provedena u Uppsali i Malmöu), istraživači su otkrili da je povećana konzumacija soli povezana s bržim razvojem ateroskleroze na linearan način u koronarnim i karotidnim arterijama.
Pokazalo se da je sa svakim gramom soli više u osoba s normalnim tlakom učestalost aterosklerotskih plakova u karotidama bila 9 posto, a koronarnih stenoza 17 posto veća.
Znanstvenici podsjećaju da dnevni unos soli, po preporuci WHO-a ne bi smio biti veći od jedne čajne žlice dnevno.
Preporuka je i da se tlak održava na manje od 120/80, jer već kod tlaka većeg od 117/75 rizik od razvoja ateroskleroze znatno raste.
Švedski znanstvenici smatraju da je porast krvnog tlaka zbog unosa natrija, čak i ispod razine koja trenutno definira arterijsku hipertenziju, važan čimbenik koji posreduje u međuigri između unosa soli i aterosklerotskog procesa.
S obzirom na to da smo uočili povezanost i u osoba s normalnim krvnim tlakom, jedno od mogućih objašnjenja ovakvih nalaza je to da štetni patološki procesi počinju i prije razvoja hipertenzije, zaključuju.
Studija koju smo proveli potvrđuje da višak soli nije dobra stvar, no činjenica da je povezana s razvojem ateroskleroze, čak i u odsutnosti hipertenzije, bila je i za nas malo iznenađenje, rekao je dr. Wuopio.
