U Bosni i Hercegovini, iako je uredba o minimalnoj plaći od 1.000 KM stupila na snagu, radnici se suočavaju s razočaravajućim informacijama. Pojedini poslodavci, naročito u realnom sektoru, koji nemaju kolektivne ugovore, počeli su ukidati naknade za topli obrok, prijevoz i druge dodatke. Iako su ove naknade neoporezive, poslodavci ih ukidaju kako bi smanjili troškove i uštedjeli.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, ističe da ovakvi postupci nisu u skladu s očekivanjima radnika koji su računali na dodatna primanja. “Sindikat i radnici su nakon odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM računali na to da će zaposleni i dalje primati do 300 KM na ime spomenutih naknada”, izjavio je Šatorović za Faktor. On je pozvao radnike koji se susretnu s takvim praksama da se obrate sindikatu, naglašavajući da će sindikat inzistirati na inspekcijskom nadzoru tih poduzeća.
Vlada Federacije BiH, kroz posljednje uredbe, prihvatila je zahtjeve poslodavaca i omogućila im određene financijske olakšice. Šatorović je naglasio da očekuje da se na ovu situaciju očituju i udruge poslodavaca, te da jasno poruče da ovakva praksa nije prihvatljiva. Sindikat se protivi ukidanju naknada koje su, prema njegovim riječima, bile bitan dio ukupnih primanja radnika, a ukidanje tih naknada može značiti i smanjenje životnog standarda zaposlenih.
Na drugoj strani, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, Adnan Smailbegović, komentirao je situaciju naglašavajući da nije imao specifične informacije o ukidanju naknada, ali da to nije bilo iznenađujuće. “Postoje poduzeća koja traže načine kako opstati, zadržati radna mjesta i likvidnost. Naknade za topli obrok, prijevoz i regres nisu zakonski obavezne, pa ih poslodavci mogu ukinuti ako to smatraju potrebnim”, izjavio je Smailbegović. Dodao je da se ovakva praksa uglavnom pojavljuje u poduzećima koja nemaju kolektivne ugovore, a takvih je, prema njegovim riječima, vrlo malo.
Iako sindikati i radnici očekuju dodatna povećanja kroz naknade, čini se da će mnogi radnici ostati na istim primanjima. Na primjer, radnik koji je prije primao minimalnu plaću od 700 KM uz naknade i ukupno 1.000 KM sada će primati 1.000 KM, ali bez naknada. Iako bi u teoriji mogao računati na povećanje do 1.300 KM, takav scenarij ostaje neostvaren.
Smailbegović zaključuje da će na kraju, jedini profit od ove promjene imati država i Vlada FBiH, dok radnici ostaju u istim financijskim okolnostima, unatoč povećanju minimalne plaće.
