Predstavnici udruga potrošača upozoravaju kako i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne proračune, ističući da proizvođači još uvijek imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.
Od početka godine zabilježene su nove cijene pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj, gdje je kruh poskupio i do 30 feninga. Proizvođači ovakve korekcije opravdavaju rastom plaća i troškovima električne energije, prenosi Srpskainfo.
Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni učinak sve više osjeća, osobito u uvjetima već povećanih troškova za hranu, energente i osnovne životne potrebe.
S druge strane, pekari tvrde da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije te da bez njih nije moguće održati proizvodnju.
Vlasnik banjolučke kompanije Saša Trivić navodi da početkom godine nisu mijenjali cijene svih proizvoda te da su tamo gdje je došlo do korekcije povećanja iznosila između dva i tri posto.
“Rast plaća i cijena električne energije to je i nametnuo. Danas na cijenu proizvodnje najviše utječu plaće, koje sudjeluju s oko 30 posto, dok gorivo nema presudan utjecaj”, rekao je Trivić, dodajući da gramaže kruha nisu mijenjali već pet godina.
Sličan stav ima i direktor tvrtke iz Prijedora Zoran Kos, koji upozorava da bi eventualni rast cijena struje i plaća mogao dovesti do blagog poskupljenja brašna.
“Riječ je o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, što bi značilo dva do četiri feninga po kilogramu”, kazao je Kos.
Predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš ističe da za sada nema odluke o novim poskupljenjima te da će se pričekati konačne kalkulacije ulaznih troškova.
“Ne želimo po svaku cijenu povećavati cijene. U iduća dva mjeseca sigurno ih nećemo dirati jer imamo dovoljne zalihe brašna”, naglasio je Pelemiš.
Iz Udruge za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora poručuju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica Murisa Marić smatra da pekari imaju prostora za racionalizaciju poslovanja.
“Ogromne količine kruha i peciva završavaju u otpadu. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetke maraka”, upozorila je Marić.
Ekonomist Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da mora biti realističan i opravdan.
“Poskupljenja su očekivana, ali ona ne smiju služiti za stvaranje ekstra-profita”, poručio je Ljuboja.
Građani već osjećaju posljedice. Banjolučanka Marija Arsenić navodi da je kruh koji je plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je kifla poskupjela sa 1,50 na 1,80 KM.
“Naizgled mali iznosi, ali se na mjesečnoj razini ozbiljno odražavaju na kućni proračun”, istaknula je Arsenić.