Mladi u Bosni i Hercegovini nisu odustali od želje za obitelji i roditeljstvom, ali odluku o tome kada će je zasnovati sve više određuju siguran posao, mogućnost samostalnog stanovanja, dostupnost vrtića i sposobnost usklađivanja rada i brige o djetetu.
Iako kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine razvijaju sve širi krug mjera podrške obiteljima i mladima, pregled tih mjera pokazuje da mjesto prebivališta i dalje u velikoj mjeri određuje kakvu će i koliku pomoć obitelj moći dobiti.
Upravo zato pronatalitetnu politiku nije moguće promatrati samo kroz iznos koji roditelji dobiju nakon rođenja djeteta. Ako mladi nemaju mogućnost osamostaliti se, riješiti stambeno pitanje ili osigurati dostupnu brigu o djeci, jednokratni poticaji teško mogu biti odgovor na mnogo širi demografski problem.
Pregled mjera koje se trenutno provode u Federaciji BiH pokazuje da se sustav podrške postupno širi – od porodiljskih naknada, dječjeg dodatka i pomoći za novorođenčad, preko subvencioniranja vrtića i produženog boravka, do subvencija za najamninu, stambene kredite i prvo rješavanje stambenog pitanja.
Takav pristup potvrđuju i rezultati istraživanja Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), objavljeni u srpnju ove godine.
Istraživanje provedeno 2025. među 758 ispitanika iz BiH u dobi od 18 do 39 godina pokazalo je da mladi i dalje žele obitelj, ali odluku o roditeljstvu odgađaju zbog ekonomskih i drugih prepreka. Kao vrlo važan razlog za odgađanje roditeljstva 36 posto ispitanika navelo je financije, 35 posto pronalazak odgovarajućeg partnera, 33 posto zdravstvena pitanja, a 24 posto nedostatak odgovarajućeg stana. Kod sklapanja braka financijsku nesigurnost kao veliku prepreku vidi 32 posto ispitanika, dok je stanovanje prepreka za 18 posto.
UNFPA u analizi ukazuje na svojevrstan lanac životnih odluka – stabilno zaposlenje prethodi samostalnom stanovanju, ono stabilnom partnerstvu, a partnerstvo roditeljstvu.
Ako nedostaje jedna od tih karika, sljedeći se koraci odgađaju. Zato regionalni izvještaj zaključuje da financijski poticaji koji se pojavljuju tek u trenutku kada bi mladi trebali dobiti dijete imaju ograničen domet ako prethodno nisu riješene prepreke u zapošljavanju, stanovanju, zdravstvu i usklađivanju obiteljskog i poslovnog života.
Federacija bilježi negativan prirodni priraštaj
Brojke pokazuju zbog čega se demografija sve češće promatra kao razvojno, a ne samo socijalno pitanje.
U Federaciji BiH tijekom 2025. godine rođeno je 15.387 djece, dok je umrla 20.541 osoba, pa je prirodni priraštaj bio negativan za 5.154 stanovnika.
Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u devet od deset kantona. Jedini izuzetak bio je Zapadnohercegovački kanton, s 919 rođenih i 779 umrlih, odnosno pozitivnim prirodnim priraštajem od 140 stanovnika.
Federalni zavod za programiranje razvoja upozorava da broj živorođenih kontinuirano pada, dok je ukupna stopa fertiliteta u FBiH 2024. godine iznosila 1,12 djeteta po ženi, što je znatno ispod približno 2,1 djeteta potrebnih za prostu reprodukciju stanovništva.
Isti Zavod ukazuje i na neujednačenost financijskih izdvajanja za zaštitu obitelji, djece i mladih na području Federacije.
Federalna prava jednaka, kantonalne mjere različite
Dio razlika među kantonima ublažen je federalnim Zakonom o materijalnoj podršci obiteljima s djecom.
Dva osnovna prava uređena na razini Federacije su dječji dodatak i novčana pomoć nezaposlenoj porodilji, dok kantoni mogu utvrđivati dodatna prava u skladu sa svojim mogućnostima.
S obzirom na to da je najniža plaća u FBiH za 2026. godinu utvrđena na 1.027 KM, dječji dodatak, koji iznosi 19 posto minimalne plaće, iznosi oko 195 KM mjesečno.
Pravo je, uz određene iznimke, vezano za prihodovni cenzus od 40 posto minimalne plaće po članu kućanstva, odnosno oko 411 KM.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navodi da je za dječji dodatak u 2026. godini planirano 228 milijuna KMte da ga prima gotovo 100.000 djece.
Nezaposlena porodilja prema federalnom zakonu ostvaruje 55 posto minimalne plaće, odnosno oko 565 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci.
Istodobno je treću godinu zaredom planirano 16 milijuna KM za jednokratnu pomoć od 1.000 KM za svako novorođeno dijete u Federaciji.
Međutim, naknade zaposlenim porodiljama i brojna dodatna prava i dalje su uređeni kantonalnim propisima. Upravo tu nastaju najveće razlike.
Federalni zavod za programiranje razvoja konstatira da se naknada zaposlenoj porodilji i dalje isplaćuje u skladu s kantonalnim pravilima, dok se dodatne subvencije, vrtići, stanovanje i druga prava razvijaju različitom dinamikom.
Federacija je istodobno napravila još jedan korak prema demografskoj politici. Od 200 milijuna KM pomoći dodijeljene kantonima, svaki kanton obvezan je najmanje 20 posto svog iznosa utrošiti na demografske politike i mjere te o tome izvijestiti do kraja 2026. godine.
To znači da je najmanje 40 milijuna KM federalnog transfera vezano upravo uz tu namjenu.
Sarajevo podršku širi i na stanovanje
Kanton Sarajevo posljednjih godina podršku obitelji širi izvan klasičnih novčanih naknada.
U proračunu za 2026. zadržan je iznos porodiljskih naknada od 1.261 KM, dok sustav zaštite obitelji s djecom, uz federalna prava, obuhvaća dodatnu pomoć zaposlenim i nezaposlenim porodiljama, pomoć za opremu novorođenčeta i prehranu djeteta.
Poseban dio politike usmjeren je na predškolski odgoj. Za sufinanciranje boravka djece u privatnim vrtićima u školskoj 2026./27. osigurano je 17 milijuna KM, uz subvenciju od 235 KM mjesečno za cjelodnevni i 120 KM za poludnevni boravak, kao i dodatne pogodnosti za obitelji s troje i više djece.
Nova dimenzija politike prema mladima otvorena je i kroz stanovanje.
U rujnu je raspisan javni poziv kojim mladi bračni i izvanbračni parovi od 18 do 35 godina mogu dobiti do 300 KM mjesečno za najamninu tijekom 12 mjeseci. Za program je u 2026. godini osigurano 300.000 KM.
Tuzlanski kanton: vrtići, stambeni krediti i podrška mladima
Tuzlanski kanton također kombinira novčanu podršku, predškolski odgoj i mjere ekonomskog osamostaljivanja.
Dodatnom kantonalnom pomoći porodiljske naknade u 2026. godini dosežu 996 KM za zaposlene čija je osnovna naknada niža od tog iznosa, dok nezaposlene porodilje uz federalnu naknadu dobivaju dodatak iz kantonalnog proračuna do istog ukupnog iznosa.
Uz ranije subvencije vrtića za socijalno osjetljive kategorije, ove godine uveden je širi program kojim 1.140 djece dobiva po 700 KM za troškove boravka u predškolskim ustanovama, za što je izdvojeno 770.000 KM.
Tuzlanski kanton istodobno ulaže i u dostupnost vrtića. Za izgradnju javnih predškolskih ustanova u sredinama koje ih nemaju i unapređenje postojećih prvobitno je planirano 900.000 KM, uz dodatna sredstva za opremu i didaktički materijal.
U kolovozu su ugovoreni kapitalni projekti vrijedni 892.292 KM, od čega 736.000 KM za Kalesiju i Teočak, koji nemaju javnu predškolsku ustanovu.
Broj djece obuhvaćene predškolskim sustavom u kantonu povećan je s 3.388 u pedagoškoj 2022./23. godini na 4.964 u tekućoj pedagoškoj godini.
Od programa podrške mladima vrijednog 954.000 KM, 300.000 KM namijenjeno je subvencioniranju kamata na stambene kredite, a 280.000 KM razvoju poduzetništva mladih.
Zeničko-dobojski kanton: 49 milijuna KM za porodiljske naknade
U Zeničko-dobojskom kantonu najveći pojedinačni iznos usmjeren je na porodiljske naknade.
Za zaposlene i nezaposlene porodilje u 2026. godini planirano je 49 milijuna KM, dok mjesečna naknada iznosi 1.000 KM. Prošle godine koristilo ju je oko 4.100 porodilja.
Cjelokupan program Ministarstva rada, socijalne politike i izbjeglica za ovu godinu vrijedan je 79,2 milijuna KM.
Na kantonalnu podršku nadovezuju se vrlo različite mjere gradova i općina. Podaci koje je Vlada ZDK-a prikupila za 2025. pokazuju, primjerice, da je u Usori pomoć iznosila 500 KM za prvo i drugo, a 1.000 KM za treće i svako sljedeće dijete.
Tešanj je izdvajao 500 KM za treće i svako sljedeće dijete, dok je Grad Zenica isplaćivao 330 KM za drugo i svako sljedeće dijete.
Doboj Jug pomoć je određivao prema redoslijedu rođenja – 600 KM za prvo i drugo, 900 KM za treće te 1.100 KM za četvrto i svako sljedeće dijete.
To pokazuje da čak i unutar istog kantona mjesto prebivališta može značajno promijeniti ukupan iznos javne podrške koju obitelj može ostvariti.
Srednjobosanski kanton izjednačio minimalne naknade
Srednjobosanski kanton ove je godine izmijenio zakon kako zaposlena porodilja ne bi mogla primati manje od nezaposlene.
Ranije je minimalna naknada zaposlenoj porodilji bila vezana za 55 posto najniže plaće iz prethodne godine, dok se kod nezaposlene koristila minimalna plaća iz tekuće godine. Nakon povećanja minimalne plaće, to je dovelo do razlike između dvije kategorije.
Skupština SBK-a u veljači je izmjenom zakona tu razliku uklonila.
Podrška u SBK-u nije ograničena na porodiljske naknade. Kanton ima sustav subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama u rasponu od 30 do 100 posto troška, ovisno o kategoriji obitelji.
Pravo na 30-postotnu subvenciju predviđeno je i za djecu iz obitelji s dvoje i više djece. Sustav se nastavlja primjenjivati i u 2026. godini.
Za drugo polugodište školske 2025./26. SBK je izdvojio i 140.000 KM za sufinanciranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola.
Unsko-sanski kanton uvodi i stambene mjere
Unsko-sanski kanton zadržava vlastiti obračun naknade zaposlenim majkama, zasnovan na 50 posto prosječne plaće ostvarene u šest mjeseci prije poroda, uz propisani minimalni prag.
Međutim, mjere usmjerene prema mladima ove godine proširene su na stanovanje.
U kolovozu su raspisana dva odvojena javna poziva – jedan za subvencioniranje stambenog zbrinjavanja mladih, a drugi za subvencioniranje dijela najamnine stana ili kuće. Nakon toga donesene su i odluke o oba programa.
Time se podrška ne veže samo uz one koji mogu kupiti nekretninu, nego i uz mlade koji stambeno pitanje trenutno rješavaju kao podstanari.
HNŽ pomaže pri rješavanju prvog stambenog pitanja
Hercegovačko-neretvanski kanton razvio je drukčiji model stambene podrške.
Mlade obitelji koje prvi put rješavaju stambeno pitanje mogu dobiti refundaciju plaćenog poreza na promet nekretnina, odnosno rente i troškova uređenja građevinskog zemljišta.
Za tu je namjenu u 2026. godini osigurano 750.000 KM.
U prethodne dvije godine pravo je ostvarila 141 mlada obitelj, kojoj je isplaćeno ukupno 908.700 KM, dok je samo u prva dva mjeseca ove godine 16 obitelji dobilo 108.300 KM.
HNŽ je istodobno za naknade majkama u radnom odnosu u ovogodišnjem proračunu planirao četiri milijuna KM, za nezaposlene majke 5,215 milijuna KM, a za jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta 750.000 KM.
Zapadnohercegovački kanton jedini s pozitivnim prirodnim priraštajem
U Zapadnohercegovačkom kantonu, jedinom kantonu koji je 2025. godine imao pozitivan prirodni priraštaj, nezaposlena majka u 2026. godini prima 564,85 KM mjesečno tijekom 12 mjeseci, dok se za treće i svako sljedeće dijete isplaćuje 513,50 KM mjesečno.
Kanton izdvaja i sredstva za opremanje novorođene djece, nabavu udžbenika za osnovce i prijevoz učenika, dok se na te mjere nadovezuju programi gradova i općina.
U Širokom Brijegu za svako novorođeno dijete propisano je jednokratnih 500 KM.
Ljubuški u 2026. godini subvencionira privatne vrtiće sa 70 KM mjesečno po djetetu jasličke i 60 KM po djetetu predškolske dobi, uz ograničenje cijene koju vrtić može naplatiti roditeljima na 240, odnosno 220 KM.
U Posušju je utvrđena pomoć od 500 KM za treće i 1.000 KM za četvrto i svako sljedeće novorođeno dijete.
Općina Grude u proračunu ima 817.000 KM za prijevoz učenika, 400.000 KM za Dječji vrtić Grude te posebna izdvajanja za produženi boravak učenika.
Kanton je ove godine osigurao i milijun KM za izgradnju novog javnog vrtića u Posušju.
Pozitivan prirodni priraštaj ZHK-a, međutim, ne znači da se takav rezultat može pripisati pojedinačnoj naknadi ili programu. Na broj rođenih utječu dobna struktura stanovništva, migracije, zaposlenost, broj žena u fertilnoj dobi i drugi čimbenici.
Za ocjenu učinaka konkretnih mjera zato bi bila potrebna dugoročnija analiza.
Posavski kanton: pomoć pri rješavanju stambenog pitanja
Posavski kanton već nekoliko godina ima poseban zakon za pomoć mladim obiteljima koje prvi put rješavaju stambeno pitanje.
Za 2026. godinu za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i socijalnih kategorija utvrđen je grant od 550.000 KM, iz kojeg se financiraju postojeće obveze i novi korisnici.
Novi javni poziv objavljen je krajem kolovoza.
U kolovozu je kantonalni doplatak za djecu povećan sa 70 na 80 KM mjesečno.
Bosansko-podrinjski kanton: više vrsta obiteljskih naknada
Bosansko-podrinjski kanton podršku je više usmjerio kroz sustav prava obitelji s djecom.
Među naknadama koje su redovito isplaćivane i u 2026. godini su pomoć nezaposlenoj majci za vrijeme trudnoće i poroda, pomoć zaposlenoj porodilji, jednokratna pomoć za opremu novorođenčeta, pomoć za prehranu bebe i majke dojilje te posebna pronatalitetna naknada za treće, četvrto i peto dijete.
Za ta prava samo je za kolovoz isplaćeno oko 291.000 KM.
HBŽ uveo 1.200 KM za svako novorođeno dijete
Hercegbosanski kanton ove je godine uveo univerzalniju jednokratnu mjeru – 1.200 KM za svako dijete rođeno u 2026. godini, uz propisane uvjete državljanstva i prebivališta.
Razlike nisu samo u iznosima
Pregled kantonalnih politika pokazuje i bitnu razliku u samom dizajnu mjera.
Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton uveli su pomoć za plaćanje najamnine, Tuzlanski kanton subvencionira kamate na stambene kredite, HNŽ vraća dio troškova vezanih uz kupnju ili gradnju prve nekretnine, dok Posavski kanton ima poseban sustav subvencioniranja prvog rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija kamate pomaže onome tko već može dobiti stambeni kredit. Povrat poreza pomaže nakon kupnje nekretnine. Subvencija najamnine može obuhvatiti i par koji još nema kreditnu sposobnost niti kapital potreban za kupnju stana.
Slična razlika postoji između jednokratne pomoći nakon rođenja i usluge koja traje godinama.
Tisuću KM za novorođenče pomaže u prvim troškovima, ali subvencionirani vrtić, produženi boravak, besplatni udžbenici ili mjesečni dodatak utječu na obiteljski proračun mnogo dulje.
Prava obitelji ovise o tome jesu li roditelji zaposleni, koliki su prihodi kućanstva, koliko imaju djece, koriste li javni ili privatni vrtić, jesu li podstanari ili kupuju prvu nekretninu, kao i o mjestu prebivališta.
Na federalne i kantonalne mjere dodatno se nadovezuju programi gradova i općina – od naknada za novorođenčad i sufinanciranja vrtića do stambenih i drugih poticaja.
Zbog toga dvije obitelji s gotovo istim prihodima i brojem djece mogu imati različitu razinu javne podrške.
Pronatalitetna politika nije samo naknada za treće dijete
Takve razlike otvaraju i pitanje što se uopće može smatrati pronatalitetnom politikom.
Naknada za treće dijete izravno je osmišljena s pronatalitetnim ciljem. Besplatni udžbenik, produženi boravak ili subvencija vrtića prvenstveno su obrazovne i socijalne mjere. Povoljniji stan za mlade može biti stambena politika. Program samozapošljavanja pripada ekonomskoj politici.
Za mladu osobu koja odlučuje može li zasnovati obitelj, međutim, granice između tih resora nisu tako jasne.
Najamnina, sigurnost zaposlenja, cijena vrtića i mogućnost da dijete ostane u produženom boravku nakon završetka nastave dio su istog kućnog proračuna i organizacije svakodnevnog života.
U tome je i razlika između politike koja reagira nakon rođenja djeteta i politike koja pokušava stvoriti uvjete da mladi odluku o roditeljstvu uopće mogu donijeti.
Podaci UNFPA-e sugeriraju da problem nije moguće svesti na pretpostavku da mlađe generacije ne žele djecu. Ispitanici žele partnerstvo i obitelj, ali financijsku sigurnost, posao i samostalno stanovanje vide kao korake koji tome prethode.
Istodobno, usprkos sve većem broju pojedinačnih programa podrške, ukupna demografska slika Federacije ostaje nepovoljna.
Tijekom 2025. godine umrlo je više od 5.000 ljudi nego što ih je rođeno. To ne znači da pojedine mjere nemaju učinka, niti se njihov rezultat može pouzdano mjeriti na temelju jedne godine, ali pokazuje da se demografska politika ne može ocjenjivati samo prema visini jedne naknade ili broju korisnika jednog programa.
U Federaciji BiH tako se postupno gradi širi sustav podrške – od federalnog dječjeg dodatka i pomoći novorođenčadi, preko kantonalnih porodiljskih naknada, do subvencija vrtića, stanovanja i školskih programa.
Ali taj sustav i dalje nije jedinstven.
Za mlade zato nije važno samo koliko će podrške dobiti nakon rođenja djeteta. Jednako je važno mogu li prije toga pronaći posao od kojeg mogu živjeti i stan koji mogu plaćati, a nakon rođenja djeteta dobiti mjesto u vrtiću, dostupnu brigu o djetetu i podršku koja neće prestati nakon prve godine.
