Hrvatski premijer poručio u Zagrebu da legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda nije tehnikalija, nego temelj demokratskog povjerenja.
Jedini održivi put za Bosnu i Hercegovinu vodi prema članstvu u Europskoj uniji, federalizmu, podjeli vlasti, dijalogu i traženju kompromisa, poručio je u petak u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković u povodu 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH.
„Europske i transatlantske integracije i dalje su najsnažniji i najpouzdaniji jamac održivog mira“, rekao je Plenković na otvorenju konferencije održane u zagrebačkom hotelu Westin.
Naglasio je da su hrvatski interesi u BiH danas jednaki onima iz 1990-ih godina – stabilna, funkcionalna i napredna susjedna država u kojoj „Bošnjaci, Srbi i Hrvati uživaju jednaka prava i dostojanstvo i gdje se nitko ne osjeća kao građanin drugog reda“. Dodao je kako Bosna i Hercegovina uvijek može računati na podršku Hrvatske.
Podsjetio je da je Hrvatska bila među prvim državama koje su priznale BiH 1992. godine, te da je tijekom Domovinskog rata primila više od 400.000 izbjeglica iz BiH, održavala opskrbne linije i pokazala solidarnost. Daytonskim sporazumom 1995. godine okončan je troipolgodišnji rat u Bosni i Hercegovini.
Povijesni kontekst Daytonskog sporazuma
Nakon višetjednih pregovora koje je predvodio američki diplomat Richard Holbrooke, u zračnoj bazi Wright-Patterson u američkoj saveznoj državi Ohio, 21. studenog 1995. godine, sporazum su parafirali tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i predsjednik Srbije Slobodan Milošević.
Sporazum je BiH ustrojio kao državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a formalno je potpisan 14. prosinca 1995. u Parizu, uz jamstvo najutjecajnijih zapadnih država predvođenih SAD-om, te Rusije.
Legitimitet i preglasavanje Hrvata
Plenković je istaknuo kako Dayton, iako je zaustavio rat u kojem je poginulo više od 100 tisuća ljudi, nije donio potpuno funkcionalnu državu. BiH je gotovo tri desetljeća kasnije obilježena političkim blokadama, napetostima i prijetnjama opstanku države, uključujući separatističke ambicije vodstva Republike Srpske.
Govoreći o izbornom zakonu, Plenković je naglasio da pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata nije tehničko, već ključno političko pitanje.
„Legitimna zastupljenost nije tehnikalija, nego temelj demokratskog povjerenja“, poručio je, podsjetivši da su Hrvati u Federaciji BiH brojniji tri puta manje od Bošnjaka te da su četiri puta preglasani prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kada je bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić.
„Hrvatska to pitanje ne otvara olako niti želi pogoršati odnose. No dokle god Hrvati osjećaju da su u nepovoljnom položaju, imamo odgovornost to signalizirati – uvijek u dobroj vjeri“, rekao je Plenković, dodajući da bi rješenje unutar BiH, posebno uoči izbora 2026. godine, bilo korisno za cijelu državu.
Podrška europskom putu BiH
Plenković je istaknuo kako je politika Hrvatske prema BiH jednaka prema svim dijelovima zemlje, te da će Zagreb nastaviti podržavati projekte koji poboljšavaju gospodarski i društveni položaj svih građana, kao i one koji ubrzavaju europsku perspektivu BiH.
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, čije je ministarstvo organiziralo konferenciju, rekao je da je cilj Hrvatske poticati konstruktivan dijalog legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda i međunarodne zajednice.
„Naš cilj je jasan – podržati institucionalne reforme i put BiH prema Europskoj uniji“, poručio je Grlić Radman, dodavši da BiH „treba i zaslužuje biti dijelom EU“.
Naglasio je kako tolerantan dijalog zahtijeva spremnost na razgovor i s onima s kojima se ne slažemo, ali da je to nužno za političku stabilnost i dugoročni prosperitet Bosne i Hercegovine.