Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković govorio je u Hrvatskom saboru o mogućim promjenama u politici proširenja Europske unije, istaknuvši da se u aktualnim geopolitičkim okolnostima nazire mogućnost strateške promjene pristupa proširenju, osobito u kontekstu rata u Ukrajini.
Plenković je pojasnio da bi, u slučaju postizanja šireg mirovnog sporazuma s Ukrajinom, moglo doći do političkog konsenzusa koji bi toj zemlji omogućio ubrzani put prema članstvu u EU kao oblik kompenzacije. Ako se takav scenarij dogodi, smatra premijer, realno je očekivati da bi se otvorila brža europska perspektiva i za države jugoistoka Europe, mimo dosadašnje metodologije individualnog napretka svake zemlje.
„Ukoliko dođe do takvog sporazuma, u tom kontekstu je za Hrvatsku posebno važno da u tom ‘vlaku’, ako se on dogodi, bude i Bosna i Hercegovina te da budu osnažena prava Hrvata u BiH“, poručio je Plenković odgovarajući na pitanje zastupnika Andre Krstulovića Opare.
Govoreći o međunarodnim odnosima, Plenković se osvrnuo i na pitanje Grenlanda, istaknuvši da u Europskoj uniji i NATO-u postoji široka solidarnost s Danskom, uz izuzetak Sjedinjenih Američkih Država. Naglasio je da bi svaka eventualna vojna intervencija ili jednostrano djelovanje SAD-a na Grenlandu bilo izrazito negativno.
„Danska je kao članica NATO-a bila rame uz rame s američkim vojnicima u brojnim operacijama diljem svijeta. Zbog toga u Danskoj danas vladaju šok i nevjerica“, rekao je Plenković, dodajući kako se pitanja sigurnosti SAD-a, Danske i Grenlanda mogu rješavati isključivo dogovorom.
Na pitanja zastupnika o odnosima Hrvatske s administracijom predsjednika Donalda Trumpa, Plenković je ocijenio da Trump dosljedno provodi politiku pokreta „America First“, što se ogleda u jačanju američkog globalnog utjecaja, napuštanju Pariškog klimatskog sporazuma i snažnoj promociji američkih ekonomskih interesa.
U raspravi o klimatskim promjenama, Plenković je istaknuo da borba protiv globalnog zatopljenja može biti uspješna samo ako u njoj sudjeluju sve velike sile, upozorivši da SAD, Kina i dio industrijski kasnije razvijenih zemalja trenutačno ne prate u potpunosti zacrtane ciljeve.
Govoreći o energetskoj sigurnosti, naglasio je važnost LNG terminala na Krku, istaknuvši da bi Hrvatska bez tog projekta bila u potpunosti ovisna o ruskom plinu. Dodao je kako Hrvatska neće biti ugrožena kada je riječ o opskrbi naftom i plinom.
Na kraju je poručio da će Hrvatska, kao država na vanjskoj granici Europske unije, u novoj financijskoj perspektivi osigurati dodatna sredstva za jačanje kapaciteta policije i daljnje smanjenje nezakonitih migracija, naglasivši da će Hrvatska i ubuduće ostati „kredibilan partner“ u zaštiti granica EU.