Zeleni krovovi prekriveni travom, kućice ukopane u stijenu, slikovito trokutasto pročelje… Prema opisu i fotografijama, na prvu bi se moglo činiti da se radi o još jednom imanju inspiriranom Hobbitonom, selom hobita iz mašte J. J. Tolkiena, kakva se otvaraju diljem svijeta. No, mjesto o kojem govorimo je nešto potpuno drugačije. Nalazi se u Mađarskoj, selo se zove Hercegkút, a slikovite kućice pod zemljom zapravo su stoljetni vinski podrumi koji su pravo malo remek djelo narodne arhitekture.
DOSELJENICI IZ NJEMAČKE DONIJELI SU U 18. STOLJEĆU BOGATO ZNANJE O VINOGRADARSTVU
Slikovito selo Hercegkút smjestilo se u srcu mađarske vinske regije Tokaj. Mjesto su u 18. stoljeću osnovali njemački doseljenici iz Schwarzwalda, koji su u ovaj kraj donijeli bogato znanje o vinogradarstvu i značajno su doprinijeli razvoju te djelatnosti u cijeloj regiji. Njihov je utjecaj vidljiv i danas, ne samo u vinogradima, već i u očuvanju njemačkih narodnih običaja i tradicija kroz lokalne inicijative i institucije.
NAJVEĆA ATRAKCIJA SLIKOVITOG I MIRNOG SELA SU VINSKI PODRUMI
Samo selo Hercegkút simpatično je, mirno mjesto smješteno među brežuljkastim vinogradima. Ima nekoliko zanimljivosti, poput crkve Djevice Marije iz 18. stoljeća koja nad mjestom bdije s nekad najviše točke u selu, nekoliko muzeja i slikovit Križni put. No većina je znamenitosti ipak na neki način povezana s vinom i vinskom tradicijom. Najveća su atrakcija, dakako, slikoviti podrumi.
DVIJE SU LOKACIJE S VINSKIM PODRUMIMA, KOJIH JE UKUPNO 179
Dva niza vinskih podruma nalaze se na suprotnim stranama sela. Na lokaciji Gombos-hegy ih je 92, a na lokaciji Kőporos 87. Podrumi u Hercegkútu izgrađeni su u četiri reda, s prepoznatljivim trokutastim ulazima koji su vidljivi izdaleka. Većina podruma je dvoetažna, no postoje i oni s tri razine, ukopani na dubini od 10 do 40 metara ispod površine, stvarajući složeni sustav hodnika. Ovi podrumi su otvoreni za posjetitelje, a lokalni vinari rado će vas provesti kroz svoje podrume, nudeći degustacije vrhunskih tokajskih vina.
Unutrašnjost podruma prekrivena je plemenitom plijesni (Cladosporium cellare), koja doprinosi jedinstvenoj mikroklimi idealnoj za sazrijevanje čuvenih tokajskih vina. U donjim dijelovima podrumi zadržavaju prosječnu temperaturu od 10 do 12 stupnjeva, što stvara specifičnu klimu za čuvanje i dozrijevanje vina.
DANAŠNJI SU PODRUMI ZAPRAVO ŠPILJE ISKLESANE U SEDRI
Od lipnja 2002. ovo je nevjerojatno mjesto i na listi svjetske baštine UNESCO-a, koji je prepoznao dragocjenost ovog tradicionalnog načina gradnje. “Vino proizvedeno ovdje sazrijevalo je i čuvalo se u bačvama u špiljama Gomboshegy i Kőporos, koje su bile isklesane u sedri koja leži na periferiji sela. Iz grada i okolice dobro se vide podrumi na obroncima, sa svojim prepoznatljivim trokutastim ulazima, koji podsjećaju na hobitske kuće.
Iznad niza podruma Gomboshegy uzdiže se Brdo Kalvarija, a posjetitelji mogu slijediti rutu do kapelice s intimnom atmosferom i prekrasnim pogledom na grad i planine Zemplén u daljini,” navodi se u obrazloženju na stranici UNESCO-a.
MJESTO JE NAJBOLJE POSJETITI U VRIJEME BERBE ILI LOKALNIH FESTIVALA
Selo Hercegkút je idealna destinacija za ljubitelje vina i povijesti, ali i atraktivnih fotografija. Osim obilaska podruma i degustacije vina, posjetitelji mogu uživati u šetnjama kroz vinograde, posjetiti lokalne kulturne znamenitosti ili jednostavno uživati u mirnoj atmosferi ovog šarmantnog sela. Za potpuni doživljaj, preporučuje se posjet tijekom berbe grožđa ili lokalnih festivala, kada selo oživi u punom sjaju svojih tradicija.
Izvor: putni kofer
