Objavljen 3. svezak Matičine Povijesti Hrvata “Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku”

0
62
Treći svezak edicije “Povijest Hrvata”, knjigu “Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja – Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku” urednice Marije Karbić, objavila je Matica hrvatska.

Urednica trećega sveska Marija Karbić u predgovoru podsjeća kako je kasni srednji vijek obilježen suprotnostima i burnim događajima te djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje, tvrdi, u kojem dolazi do važnih promjena na političkom planu, koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva.

“Dalmacija dolazi pod vlast Mletačke Republike te postaje dio mletačkog Stato da mar, čime je njezin zaseban razvoj određen za više stoljeća”, napominje Karbić i dodaje kako veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja, prenijela je Hina.

Naglašava kako Osmanlije, iako su na početku kasnog srednjeg vijeka tek udalje­na prijetnja, ubrzo postale čimbenik koji je bitno utjecao na sudbinu hrvatskog naroda u tom razdoblju. “Osim do gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do teških pustošenja te posredno i neposredno nanose znatnu štetu gos­podarstvu, a financijsku snagu države slabe i veliki troškovi za obranu”, piše Karbić, Dodaje kako su posljedica osmanlijskih djelovanja i velike migracije stanovništva unutar zemlje i izvan njezinih granica.

Podsjeća kako je Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo u tom razdoblju u više navrata bilo suočeno i s borbama za krunu između različitih pretendenata. Te su borbe, napominje, također dovodile do znatnih razaranja, ali i do slabljenja položaja kralja u odnosu na pripadnike najvišeg sloja plemstva i nositelje najvažnijih državnih dužnosti, kao i do promjena u načinu na koji je plemstvo doživljavalo samo sebe te nastanka ideje o plemstvu kao nositelju suvereniteta.

Ističe kako je kasni srednji vijek bio i razdoblje u kojem dolazi do niza reformi u sudstvu, upravi, poreznom sustavu. Dolazi i do razvoja kulture i po­jave renesanse umjetnosti i humanističke misli, piše Karbić. Podsjeća kako su suradnici u ovom svesku uglavnom pripadnici srednje generacije povjesničara, koji dolaze s različitih hrvatskih ustanova.

“Iako se njihovi pristupi izradbi tekstova, kao i ocjene pojedinih događaja, osoba i situacija u određenoj mjeri razlikuju, svim je autorima zajedničko nastojanje da čitatelju pruže pregled sadašnjeg stanja istraživanja poje­dinih tema i dosegnutog stupnja spoznaje”, ističe Karbić i dodaje kako je želja za što cjelovitijom slikom prošlih vremena autore usmjerila prema novim metodološkim pristupima i dosad zapostavljenim vrelima.

Naglašava kako su istraživači uz korištenje rezultata historiografije rabili i rezultate drugih znanstvenih disciplina – arheologije, povijesti umjetnosti, filolo­gije i povijesti književnosti.

Knjiga “Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja – Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku” (637 str.) podijeljena je na tri cjeline – opći pregled, regionalna povijest i Hrvatska u međunarodnom kontekstu.

U općem pregledu obrađene su temeljne razvojne sastavnice, politička zbivanja, razvoj političkih ustanova, plemstvo, seljaštvo, gradska naselja, gospodarstvo, migracije, vojni ustroj i obrana Kraljevstva, crkvene organizacije i religiozni život, pravni razvoj, intelektualni i kulturni razvoj, aspekti privatnog i obiteljskoga života.

U drugoj cjelini obrađene su sjeverozapadna, sjeveroistočna Hrvatska, Istra i Kvarner, Gorski kotar, Lika i Krbava, sjeverna i srednja Dalmacija, Hrvatski jug (Dubrovnik, Kotor) te Bosna i Hercegovina.

U trećoj cjelini, gdje je obrađena Hrvatska u međunarodnom kontekstu, obrađeni su Ugarska, Osmansko Carstvo, Rimska kurija, Mletačka Republika, južna Italija i Španjolska, Austrija, Češka i Poljska te unutrašnjost Balkana.

O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pišu Stanko Andrić, Irena Benyovsky Latin, Ivan Botica, Goran Budeč, Lovorka Čoralić, Sabine Florence Fabijanec, Borislav Grgin, Sandra Ivović, Kornelija Jurin Starčević, Ivan Jurković, Damir Karbić, Marija Karbić, Meri Kunčić, Robert Kurelić, Vjeran Kursar, Zoran Ladić, Nella Lonza, Ivan Majnarić, Marija Mogorović Crljenko, Jadranka Neralić, Zrinka Novak, Zrinka Pešorda Vardić i Gordan Ravančić.

artinfo.ba