Opseg eskalacije nasilja u obitelji u Bosni i Hercegovini očituje se u informacijama koje ukazuju da su gotovo sve sigurne kuće, od Mostara do Banja Luke, premašile svoj kapacitet ili su ga čak udvostručile u usporedbi s prethodnom godinom.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, prošle je godine skoro 500 osoba, uključujući žene i djecu, smješteno u sigurnim kućama.
U odnosu na prethodnu godinu, povećao se broj poziva na SOS telefone i prijava policiji u 2023., što ukazuje na opći porast broja slučajeva krivičnih djela nasilja u obitelji. Prema statističkim pokazateljima Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (RS), prošle je godine u BiH zabilježeno 2.449 slučajeva nasilja u obitelji. U manjem bh. entitetu evidentirano ih je 1.193, što je 159 slučajeva više nego u 2022. godini.
U Federaciji BiH, u 2023. godini evidentirano je 1.256 slučajeva nasilja u obitelji, za razliku od 911 slučajeva u 2022., što predstavlja povećanje od čak 345 slučajeva ili 27,45 posto.
Za ta kaznena djela prijavljeno je 1.268 osoba, među kojima su 499 povratnici i 15 maloljetnika. Uhićene su 753 osobe, prema podacima FUP-a.
Najveći broj tih kaznenih djela počinjen je u Sarajevskoj županiji – 317, zatim slijedi Zeničko-dobojska s 295 slučajeva i Tuzlanska s 207. Svi ovi podaci trebali su davno uzbuniti, jer od 2014. godine, kada je broj slučajeva nasilja u obitelji iznosio 1.032, do prošle godine taj se broj kretao između 800 i 950.
Kemal Maksumić, tužitelj Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, potvrdio je nedavni značajan porast broja prijava zbog nasilja u obitelji, navodeći da je nedavno imao tri prijave u četiri dana.
