Pravo bračnih partnera na obiteljsku mirovinu u Bosni i Hercegovini je uglavnom poznato, no postavlja se pitanje kako zakon tretira ovu situaciju kada iza preminulog osiguranika ostane vanbračni partner. Forbes BiH je kontaktirao Federalni zavod PIO/MIO i Fond PIO Republike Srpske te prikupio najvažnije informacije iz oba entiteta.
Prema odgovorima nadležnih institucija, pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračni partner ima i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, no pod jasno definiranim uvjetima.
Pravila u FBiH
U Federaciji BiH, kako pojašnjavaju iz Federalnog zavoda PIO/MIO, izvanbračna zajednica mora trajati najmanje tri godine, odnosno kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete. No, da bi netko bio zakonski priznat kao izvanbračni partner u ovom postupku, status je potrebno utvrditi sudskim putem.
Iz Zavoda dodaju kako se rješenje o nasljeđivanju, iako u njemu može biti navedeno da vanbračni partner ima pravo na nasljeđivanje ostavštine, ne smatra dokazom. Stoga je, navode, nužno pokrenuti poseban parnični postupak pred nadležnim sudom radi utvrđivanja statusa izvanbračnog partnera.
Na pitanje što se događa u slučaju kada je brak sklopljen neposredno prije smrti osiguranika, iz Zavoda pojašnjavaju da prema članku 91. Zakona o PIO pravo na obiteljsku mirovinu može biti ograničeno u situacijama kada korisnik invalidske ili starosne mirovine sklopi brak nakon 65. godine života. U takvim slučajevima pravo na mirovinu može ostvariti bračni partner samo ako je brak trajao najmanje tri godine ili ako su imali zajedničko dijete.
Situacija u RS-u
Slično rješenje primjenjuje se i u Republici Srpskoj, s tom razlikom što zakon ne propisuje minimalno trajanje braka ili izvanbračne zajednice kao uvjet za ostvarivanje prava. Iz Fonda PIO RS pojašnjavaju da su uvjeti za ostvarivanje prava u osnovi isti za bračne i izvanbračne zajednice, jer ih zakon tretira ravnopravno u pogledu mirovinskih prava.
No, postoji jedna ključna razlika – dok bračni partner pravo ostvaruje na temelju dokaza o postojanju braka, izvanbračni partner mora, osim dokaza o postojanju zajednice, priložiti i pravomoćnu sudsku presudu kojom mu je dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Zakonom Republike Srpske nije propisano vremensko ograničenje u pogledu trajanja braka prije smrti osiguranika koje bi utjecalo na pravo supružnika na mirovinu. Čak i u slučajevima kada je brak sklopljen neposredno prije smrti osiguranika, postupak se vodi u skladu sa standardnom procedurom i zakonom.
Pravo na obiteljsku mirovinu
Iz Fonda dodaju da se svaka eventualna sumnja na zloupotrebe rješava kroz institucionalne mehanizme. Pravo na obiteljsku mirovinu, kako u FBiH tako i u RS-u, prestaje udovici mlađoj od 50 godina ili udovcu mlađem od 60 godina u slučaju ponovnog sklapanja braka, osim ako je pravo ostvareno zbog potpune nesposobnosti za rad.
Visina obiteljske mirovine i postupak podnošenja zahtjeva uglavnom su usklađeni u oba entiteta. Jedan član obitelji ostvaruje 70% iznosa mirovine preminulog, dva člana 80%, tri člana 90%, a četiri i više članova imaju pravo na puni iznos – 100%.
Rok za rješavanje zahtjeva kreće se između 30 i 60 dana. Ipak, u slučajevima kada dokumentacija nije potpuna ili je potrebno dodatno pribavljanje dokaza, postupak može trajati i duže.
