Dana, 1. veljače, bit će obilježena jedna od najvažnijih bitki za opstanak Hrvata Središnje Bosne. Riječ je o bitki za Zavrtaljku odnosno odavanju počasti poginulim hrvatskim braniteljima na ovoj koti, prenosi Kiseljak.info.
Ove godine se obilježavanje prenosi na dane vikenda kako bi svi zainteresirani mogli odati počast poginulim hrvatskim braniteljima na ovoj koti.
U subotu, 1. veljače 2025. godine (subota), program obilježavanja 31. obljetnice počet će tradicionalnim pješačenjem do samog mjesta stradanja na Zavrtaljci. Mjesto okupljanja je Pobrđe, Orahovo u 10:00 sati, te se nastavlja pješačenje do mjesta stradanja na Zavrtaljci.
Na mjestu stradanja će biti služena sveta misa za poginule branitelje s početkom u 11:00 sati. Misu će predvoditi župnik iz Brestovskog fra. Mirko Majdandžić.
U nedjelju 2. veljače 2025. godine u 10:30 sati na središnjem spomen obilježju na Brestovskom bit će položeni vijenci za sve poginule na ovom području, dok će u 11 sati biti služena sveta misa u župnoj crkvi.
Zavrtaljka je kota na planini Zahor koja dominira nad Brestovskom i Bilalovcem, selima smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači. S druge, fojničke strane ispod Zavrtaljke se nalaze sela Oglavak, Pločari i Smajlovići koji teritorijalno pripadaju općini Fojnica.
Bitci za Zavrtaljku prethodio je zločin nad hrvatskim stanovništvom Medovaca i drugih sela koja gravitiraju Brestovsku i Bilalovcu.
U zauzimanju Zavrtaljke tzv. Armija BiH počinila je ratni zločin nad hrvatskim stanovništvom u selu Medovci. Bitke za Zavrtaljku dogodila se 29. siječnja 1994. godine.
Tog je dana hrvatskim braniteljima, uspkos snježnom nevremenu uspjelo zauzeti inače nepristupačnu kotu na planini Zahor koja dominira Brestovskom i Bilalovcem, selima pretežno nastanjenim hrvatskim stanovništvom, smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači.
Poseban doprinos u oslobađanju Zavrtaljke dali su pripadnici Postrojbi posebnih namjena čijom zaslugom je postrojbama HVO-a bez ikakvih topničkih priprema uspjelo zauzeti ovu strateški važnu kotu.
Ipak, kada je HVO krenuo u oslobađanje Zavrtaljke tog siječnja 1994., crte nisu čuvali ni lokalni Bošnjaci, nego iskusne brigade iz Zenice sastavljene od Krajišnika, koji danas važe za nekakve posebno hrabre vojnike.
Zavrtaljka u geografskom smislu nije istaknuto niti važno brdo. Prekriveno je šumom i ne ističe se ničim posebno. U vojnom smislu, Zavrtaljka je važna zbog specifičnog položaja kojim dominira čitavom dolinom Brestovska i Bilalovca, nadgledajući i strateški važnu cestu Fojnica –Kiseljak sve do fojničkog raskrižja.
Tzv. Armija RBiH imala je plan osvojiti sav prostor do fojničkog raskrižja, čime bi i obrana Kiseljaka bila besmislena. Jedina kota koja je tzv. Armiji RBiH omogućavala pregled terena koji namjeravaju uzeti bila je Zavrtaljka.
Za HVO Zavrtaljka je bila nezaobilazna u svim planovima da se probije put do Busovače i tako spoje operativne zone Vitez i Kiseljak.
Samo brdo izrazito je strmo i nepristupačno, netipično za središnju Bosnu.
Ranim jutrom te 1994., jedinice HVO-a, među kojima su najteži dio posla odradile Interventna jedinica s Brestovskog i kiseljačke Maturice, otpočela je napad na neprijateljske položaje. Bez artiljerijske pripreme, tek pješadijskim djelovanjem, HVO se brzo popeo do prvih crta i probio ih. Na vrhu Zavrtaljke pronađeni su dobro utvrđeni objekti koje danas opisuju kao “pravi mali grad od balvana”, što govori o važnosti Zavrtaljke za drugu stranu.
Točan broj poginulih pripadnika tzv. Armije RBiH se ne može točno utvrditi, iako vojnici koji obilježavaju obljetnice bitke smatraju da bi se broj mogao penjati i do 50 na cijeloj fronti dugačkoj desetak kilometara.
Pravi izazovi pobjede uslijedili su sutra dan, kada je protivnik krenuo u protunapad. Neutvrđenih crta i bez pouzdanih puteva opskrbe, HVO Kiseljak je bio u nezgodnoj poziciji.
Ipak, nekoliko protunapada je odbijeno i HVO se uspio utvrditi na Zavrtaljci dajući pečat najvećoj ofenzivnoj pobjedi u Lepeničkoj dolini.
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba na području općine Kiseljak bilo je mnogo mrtvih. Gorjele su hrvatske kuće, stambene i gospodarske zgrade. Od Hrvata su “očišćena” sljedeća sela: Kazagići, Badnje, Male Sotnice, Oglavak, Bilalovac, Bukovica, Toplica, Mokrine i Gojakovac. Unatoč brojnim i žetokim napadima mnogoljudnije i bolje naoružane Armije BiH, kiseljački HVO je uspio obraniti veći dio općine Kiseljak.