Srijeda, 1 travnja, 2020

Obilježavamo ljubičasti dan: Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije

Pročitajte i ovo

OŠ Nova Bila svojim učenicima stavila na raspolaganje informatičku opremu

Redovna nastava u Kantonu Središnja Bosna obustavljena je 13. ožujka 2020. godine te se pristupilo online nastavi sukladno napucima...

Danas slavimo Svetkovinu Blagovijesti – Navještenja Gospodinova / Na našem portalu od 17:00 sati prijenos mise

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo svetkovina je koju slavimo 25. ožujka, devet mjeseci prije Isusova rođenja, Božića.  Prijenos svete mise na...

Obavijest o mogućnostima organiziranja prijevoza uposlenika

Kantonalni štab civilne zaštite KSB dostavio je Ministarstvu gospodarstva KSB Preporuku za postupanje u vezi s Naredbom Federalnog stožera...
26. ožujka je “ljubičasti dan”, dan kada se širom svijeta ljubičastom bojom iskazuje solidarnost s osobama koje imaju epilepsiju.

Dan je osnovan 2008. godine inicijativom djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruge za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi.

Zbog osjećaja usamljenosti i nerazumijevanja, Cassidy koja je tada bila devetogodišnja djevojčica s epilepsijom, izrazila je želju da svima govori o epilepsiji i da pokaže kako se ljudi s epilepsijom ne razlikuju od drugih ljudi.

Zbog navedenog je Cassidy odlučila otkriti kako ona u svoje slobodno vrijeme voli glumiti u reklamama i filmovima, igrati se vani sa svojim prijateljima, brinuti se o svojim ljubimcima i provoditi vrijeme sa svojom obitelji.

Tijekom prošle četiri godine Cassidyno lice se smiješilo s tisuće plakata i slalo poruku „ Želim da ljudi znaju da nisi sam ako imaš epilepsiju!“ Stotine različitih organizacija u različitim zemljama svijeta su prepoznale vrijednost i važnost te poruke i pridružile se obilježavanju manifestacije „Ljubičastog dana“, piše Hrvatska udruga za epilepsiju.

Epilepsija je poremećaj živčanog sustava koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, praćen abnormalnostima u elektroencefalogramu.

Jedna je od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Očituje se epileptičnim napadajima – iznenadnim epizodama poremećene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije, a u određenom broju slučajeva i svijesti. Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha kao i određeni stupanj poremećaja svijesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300.000 novih slučajeva bolesti, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Uzroci i simptomi

Uzroci nastanka bolesti i simptomi su izrazito raznoliki – u dječjoj dobi je prema učestalosti najčešći uzrok porođajna odnosno neonatalna trauma, potom poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave, infekcije i tumori.

U odrasloj dobi najčešći uzroci su moždani udari, ozljede glave, intoksikacije, odnosno prekomjerno konzumiranje alkohola ili droga te tumori i infekcije. Nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici također imaju ulogu u pojavi epileptičkih napadaja.

Međutim, nasljeđivanje je vrlo složeno i mali se broj epilepsija nasljeđuje izravno s roditelja na dijete (idiopatska epilepsija). U bolesnika u kojih se ne mogu pretragama ustanoviti oštećenja mozga radi se o kriptogenoj epilepsiji (skrivenog, nevidljivog oštećenja).

Dvije skupine epileptičkih napadaja

Epileptički napadaji dijele se u dvije osnovne skupine: generalizirane (s potpunim poremećajem svijesti) i parcijalne (s djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega).

Od generaliziranih su napadaja najčešći veliki napadaji (grand-mal) s potpunim gubitkom svijesti i grčevima mišića, pri čemu osoba često poplavi, ugrize se za jezik i pomokri se, te tzv. mali napadaji (apsans), koji se najčešće javljaju u dječjoj dobi, a očituju se kratkotrajnim prekidom dotadašnje aktivnosti, zagledavanjem u neki predmet i kratkotrajnom odsutnošću.

Druga velika skupina su tzv. parcijalni napadaji koji mogu biti popraćeni djelomičnim poremećajem svijesti ili bez njega, a način na koji se manifestiraju ovisi i o lokalizaciji epileptičkog žarišta (kočenje i grčenje zahvaćenih mišića, poremećen osjet itd.).

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza epilepsije postavlja se na temelju detaljne anamneze, neurološkog pregleda i elektroencefalografskog snimanja (EEG) – osnovne dijagnostičke pretrage koja upućuje na funkcionalna neurofiziološka zbivanja u mozgu.

Premda liječenje uzroka epilepsije, ako je on otkriven i može se otkloniti, može zaustaviti pojavu napadaja, epilepsija zahtijeva dugotrajno liječenje, pri čemu oboljeli mogu ostvariti visoku kvalitetu života ako se pridržavaju liječničkih uputa.

Liječenje epilepsije

Liječenje oboljelih od epilepsije, najčešćeg neurološkog poremećaja, vrlo je kompleksno i zahtijeva interdisciplinarni pristup.

Prema preporukama ILAE u timu, uz neuropedijatre i neurologe – epileptologe koji imaju dominantnu ulogu, sudjeluju psihijatri, psiholozi, liječnici obiteljske medicine, liječnici školske medicine, neuroradiolozi, specijalisti nuklearne medicine, neurokirurzi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, socijalni radnici, defektolozi, logopedi, te po potrebi i ginekolozi.

Liječenje bolesnika s epilepsijom dostiglo je najvišu točku u smislu individualnog pristupa svakom bolesniku, s posebnom pažnjom na kognitivne (spoznajne) funkcije, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života.

adiva.hr

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

- Advertisement -

Posljednje objavljeno

Održana izvanredna sjednica Vlade KSB: Ministrica Plavčić prezentirala mjere kontrole rashoda!

Na jutros održanoj izvanrednoj sjednici Vlade Kantona Središnja Bosna, ministrica financija Kantona Središnja Bosna Mirjana Plavčić prezentirala je Vladi...

(NE)PROPISNO ODLAGANJE ISKORIŠTENIH MASKI I RUKAVICA! (FOTO)

U jeku najveće opasnosti i borbe protiv epidemije koronavirusa, unatoč brojnim preporukama i savjetima, pojedini ljudi jednostavno ne žele dobro ni sebi ni drugim...

SBŽ: 31 osoba kažnjena s po 300 KM zbog nepoštivanja samoizolacije

Komesar policije Kantona Središnja Bosna, Faik Adilović, rekao je u izjavi za “Dnevni avaz” da su građani ovog kantona disciplinirani kad su u pitanju...

(VIDEO) Dalmatinac se dosjetio kako susjedu uručiti rođendanski dar

Iako sve više ljudi potrebu za samoizolacijom shvaća ozbiljno, nije im lako obustaviti baš sve kontakte pa se na razne načine dovijaju kako bi...

U Tuzlanskoj županiji 37 osoba pozitivnih na koronavirus, u kućnoj izolaciji 3.694 osobe

Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona Dajana Čolić izjavila je danas da je u kućnoj izolaciji na području ove županije 3.694 osobe, a 422 osobe su...
- Advertisement -

Pročitajte i ovo

- Advertisement -