
Hoće li minimalna mirovina rasti na 700 KM?
Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH predstavljaju najopsežniju reformu mirovinskog sustava u posljednjih deset godina. Prema nacrtu, minimalna mirovina trebala bi porasti na 700 KM, uz uvođenje dvostrukog godišnjeg usklađivanja, pravedniji obračun na temelju radnog staža i mogućnost posebnoga godišnjeg dodatka nalik „13. mirovini“.
Minimalna mirovina prema prijedlogu iznosila bi 700 KM, što bi automatski povuklo rast i ostalih kategorija mirovina. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ističe kako je riječ o paketu promjena koji bi značajno unaprijedio položaj umirovljenika.
„Uz povećanje minimalnih mirovina, predviđeno je i dvostruko redovno usklađivanje tijekom godine, kao i rješavanje pitanja plaćanja pogrebnih troškova za umirovljenike“, rekao je Delić.
Pozitivan pomak vidi i Stojan Livaja, predsjednik Upravnog odbora Udruge umirovljenika Neretva – Mostar, posebno u vezi s priznavanjem pogrebnih troškova.
„Prvi put se priznaju troškovi pogreba. Do sada su ih mogli ostvariti samo supružnici, a sada će ih moći naplatiti i širi članovi obitelji“, istaknuo je Livaja.
Dvije indeksacije i rast od 17 posto
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na dvostruko redovito usklađivanje mirovina — 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Indeksacija bi se temeljila na kombiniranom rastu plaća i potrošačkih cijena u omjeru 60:40.
Prema riječima ministra Delića, već iduće godine moglo bi doći do značajnog povećanja:
„Mirovine bi se trebale redovno uskladiti oko 17 posto. To znači da bi minimalna mirovina iznosila oko 700 KM.“
Jedan od ciljeva reforme jest i uklanjanje dugogodišnje nepravde — da osobe s malo staža primaju slične iznose kao oni koji su radili desetljećima.
„Nije pošteno da osoba s 15 godina staža ima isti iznos mirovine kao netko tko je radio 40 godina i uredno uplatio doprinose. Ta se razlika doslovno oduzimala onima koji su radili duže“, naglašava Delić.
Reforma vrijedna 500 milijuna KM
Iako se očekuju značajna poboljšanja, ministar upozorava da mirovine i dalje ne prate u potpunosti rast životnih troškova. Ipak, trenutni fiskalni okvir ne dopušta veće iznose.
„Proračun Zavoda iznosi gotovo 4 milijarde KM. Ako ove izmjene koštaju dodatnih oko 500 milijuna maraka, jasno je koliko je ovo kompleksan i financijski zahtjevan zakon“, pojašnjava Delić.
Prva verzija „13. mirovine“
Novi zakon otvara prostor i za poseban godišnji dodatak, čiji bi iznos ovisio o godinama radnog staža.
„Ako Vlada, primjerice, odredi 5–6 maraka po godini staža, to može biti svojevrsna 13. mirovina“, objašnjava Livaja.
Prema prijedlogu, stečena prava neće biti umanjena, a prioritet ostaje poboljšanje položaja najugroženijih kategorija umirovljenika.
Zakon bi, bez obzira na datum usvajanja, trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
- Oznake:
- BiH