Jučer su u Sarajevu predstavnici BH-Gasa i Ministarstva energetike, rudarstva i industrije, predvođeni ministrom Vedranom Lakićem, najavili nove razvojne projekte u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovi projekti uključuju ambiciozne planove za proširenje korištenja prirodnog plina, čime se nastoji unaprijediti energetska sigurnost i ekološka održivost u zemlji.
Jedan od ključnih projekata BH-Gasa je gasifikacija Srednjobosanskog kantona, koja je već napravila značajan korak naprijed. Naime, ishođena je uporabna dozvola za plinovod Zenica-Travnik, čime su stvoreni uvjeti za korištenje prirodnog plina u ovom području. Ovaj plinovod, dug 36 kilometara, uključuje i šest kilometara krakova prema Busovači i Novom Travniku, a također su izgrađeni potrebni nadzemni objekti.
Vlada Srednjobosanskog kantona, kao nositelj projekta, aktivno radi na daljnjoj izgradnji distributivne mreže za općine Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik. Ova mreža bit će ključna za širu upotrebu plina, a uvođenje ovog energenta stvorit će povoljnije uvjete za razvoj industrijskih zona. Time će se otvoriti mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta i razvoj proizvodnih kapaciteta.
U Travniku je već započela priprema za priključenje kotlovnice Toplane na prirodni plin, s procijenjenom početnom potrošnjom od 5 milijuna m³ godišnje. Ovaj korak omogućit će korištenje plina u domaćinstvima, kao i u javnom i uslužnom sektoru koji je priključen na sustav grijanja. Očekuje se da će u narednim godinama uslijediti povezivanje novih potrošača u preostalim općinama Srednjobosanskog kantona.
U kontekstu energetske sigurnosti, Bosna i Hercegovina i dalje ovisi o jednom smjeru i izvoru snabdijevanja prirodnim plinom. Kako bi se diversificirali izvori, BH-Gas je pokrenuo aktivnosti na realizaciji novih interkonekcijskih plinovoda, kao što su Južna i Zapadna interkonekcija, te projekt gasifikacije sjevernog dijela Federacije BiH. Strateški projekt plinovoda Južna interkonekcija BiH – Hrvatska omogućit će povezivanje transportnih sustava BiH i Hrvatske te integraciju u europski plinoprometni sustav.
Projekt Zapadne interkonekcije BiH – Hrvatska također je jedan od ključnih za proširenje plinske mreže, a općine Unsko-sanskog kantona (Bihać, Cazin, Velika Kladuša, i drugi) već su iskazale veliki interes za korištenje prirodnog plina. Uvođenje plina kao ekološki prihvatljivog energenta u svim sektorima potrošnje omogućit će dodatni razvoj regionalnih industrija.
Također, pokrenut je i projekt gasifikacije sjevernog dijela Federacije BiH, što će omogućiti plinifikaciju gradova Posavinskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Ovaj projekt obuhvaća gradove poput Orašja, Tuzle, Živinica i drugih, a stvorit će preduvjete za korištenje prirodnog plina za proizvodnju toplinske i električne energije. Projekt uključuje i izgradnju skladišta plina u rudniku soli Tetima, što će dodatno osigurati stabilnost snabdijevanja.
S obzirom na sve veći fokus na energetske tranzicije i korištenje čistih tehnologija, BH-Gas u suradnji s JP Elektroprivreda BiH planira izgradnju novih jedinica za proizvodnju električne energije iz prirodnog plina. Ovo uključuje, između ostalog, razvoj CCGT tehnologije u Termoelektrani Kakanj.
Realizacijom svih ovih projekata, BH-Gas i relevantni sektori nastavit će s aktivnostima širenja energetske sigurnosti i postizanja ciljeva dekarbonizacije. Minister Lakić u nedavnom je intervjuu izjavio kako je cilj uplinjenje svih kantona, čime bi se osigurala energetska sigurnost za industriju i stvorili povoljniji uvjeti za ekonomsku aktivnost u cijeloj zemlji.
Kako je istaknuo Lakić, plin će biti prijelazni izvor energije u sljedećih 10-15 godina, te je naglasio da je suradnja premijera kantona ključna za uspješan razvoj ovog projekta. U većini kantona već postoji potrebna dokumentacija u prostornim planovima, što omogućava brzu realizaciju infrastrukturnih projekata.
