Novi prijevod Biblije na hrvatski standardni jezik svečano je predstavljen 12. prosinca 2025. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Riječ je o izdanju koje je nastajalo punih 20 godina, a na kojem su radila 23 prevoditelja s katoličkih bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Đakovu, Rijeci i Sarajevu, uz sudjelovanje prevoditelja iz drugih kršćanskih denominacija.
Prijevod su uredili pokojni fra Božo Lujić i profesor Mato Zovkić, a objavljen je u zajedničkom izdanju Hrvatskoga biblijskog društva iz Zagreba, splitske nakladne kuće Verbum i Naših ognjišta iz Tomislavgrada.
Rasprodano izdanje, ali i kritike
Suvremeni prijevod Biblije rasprodan je u manje od mjesec dana od predstavljanja, što svjedoči o velikom interesu vjernika i šire javnosti. Ipak, izdanje je ujedno potaknulo polemike unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj, osobito među teolozima i jezikoslovcima.
O novom prijevodu govorio je u Dnevniku Nove TV teolog Anton Šuljić, koji je iznio niz kritičkih primjedbi.
– Biblija je pobudila veliko zanimanje, najviše najavom. Pretpostavljam da ju je dosta ljudi kupilo, ali i da je velik dio njih razočaran, ponajviše zato što su navikli na standardni i službeni prijevod – rekao je Šuljić.
Prema njegovim riječima, novi prijevod koristi govorni, pojednostavljeni jezik, pri čemu su, kako tvrdi, izgubljena prošla glagolska vremena, što tekst čini siromašnijim i manje dinamičnim.
Pitanje crkvenog odobrenja i uredničkih propusta
Šuljić je istaknuo i pitanje crkvenog odobrenja, naglašavajući da se prijevod ne može nazivati katoličkom Biblijom bez suglasnosti Biskupske konferencije. Prema njegovu mišljenju, riječ je ponajprije o studijskom i ekumenskom prijevodu.
– Bilo je jako puno uredničkih propusta koji zbunjuju – dodao je, ističući kako nije jasno tko je što prevodio, s kojeg izvornog jezika i prema kojem originalu.
Iako je pohvalio dugogodišnji trud prevoditelja, smatra da je izdanje objavljeno brzopleto te da je njihov rad mogao biti kvalitetnije predstavljen javnosti.
Polemike oko prijevoda “Oče naš”
Posebnu pozornost izazvao je novi prijevod molitve “Oče naš“, koji se razlikuje od verzije na koju su vjernici navikli.
Umjesto tradicionalnog zaziva „Oče naš koji jesi na nebesima“, novi prijevod započinje riječima:
„Naš Oče na nebu“, što Šuljić opisuje kao opisni i deklarativni izričaj koji, prema njegovu mišljenju, gubi molitvenu dinamiku.
Kao primjer naveo je i redak:
„Neka se poštuje svetost tvojega imena“, umjesto ustaljenog „Sveti se ime tvoje“, za koji kaže da zvuči više kao normativna izjava nego kao zaziv.
Tekst u novom prijevodu
Naš Oče na nebu,
neka se poštuje svetost tvoga imena.
Neka dođe tvoje Kraljevstvo.
Neka se na zemlji događa ono što je
po tvojoj volji,
baš kao što je na nebu.
Daj nam danas naš svagdašnji kruh.
Oprosti nam naše dugove kao što i
mi opraštamo svojim dužnicima.
I ne prepuštaj nas napasti,
nego nas očuvaj od Zloga.
Unatoč kritikama, Šuljić zaključuje da je svaki prijevod Biblije dobrodošao, ali smatra da je ovaj, s obzirom na dugogodišnji rad i očekivanja javnosti, morao biti sadržajno i urednički snažniji.