Europska unija razmatra nova pravila proširenja prema kojima bi Ukrajina, Moldavija i Crna Gora ušle bez prava glasa, dok BiH ostaje izvan planova Bruxellesa.
U Europskoj uniji sve se glasnije govori o promjeni pravila za članstvo u EU, a ideja je da se u narednom desetljeću broj članica poveća s 27 na 30.
Međutim, kako prenose europski mediji, u tom “paketu” u EU bi mogle ući Ukrajina, Moldavija i Crna Gora, koje ne bi imale pravo glasa, što znači da o Bosni i Hercegovini kao članici EU u Bruxellesu nitko i ne razmišlja.
Kada dođemo do BiH pa i Srbije, dođemo do toga da mi nismo nikome zanimljivi. Kod BiH je to pitanje OHR-a i PIC-a. Nemoguće je, apsolutno nemoguće, a postoje i rezolucije Vijeća Europe koje kažu da su PIC i visoki predstavnik nekompatibilni s EU. U Europi nemaju hrabrosti riješiti pitanje PIC-a i OHR-a i ne znaju kako riješiti taj paradoks.
Druga stvar je rasističko ponašanje prema Bošnjacima i Srbima. Bošnjacima to nikad neće reći, ali plaše se te muslimanske komponente, a kada je riječ o Srbima, plaše se utjecaja Rusije preko Srbije. Samo se o tome radi, jer ne postoji nijedan drugi razlog da se nama ne ponudi ulazak bez prava veta. Nije ni to najbolje, ali mislim da nije loše, rekao je Milko Grmuša, pravnik.
Prijedlog za promjenu pravila članstva u EU još je u ranoj fazi i morat će ga odobriti sve postojeće članice.
Ideja je, kako piše Politico, da nove članice ostvare puna prava, ali bez prava glasa, odnosno bez prava veta.
Buduće članice trebale bi se obvezati odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u većini područja politike, rekao je Anton Hofrajter, predsjedavajući Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga, prenosi Politico, dodajući da se proširenje ne smije usporavati blokiranjem reformi od strane pojedinih članica EU-a.
Ova ideja o promjeni pravila za članstvo u EU nije nova. Ranije su čelnici EU-a isticali da je takva revizija potrebna prije nego što blok primi nove članice, no pokušaji ukidanja prava veta za buduće, ali i postojeće članice, naišli su na snažno protivljenje.
Plan da se nove članice pridruže bez punog prava glasa osigurao bi da ostanemo sposobni djelovati čak i u proširenoj EU, rekao je Hofrajter, dodajući da su i predstavnici država zapadnog Balkana dali signale da je taj pristup konstruktivan i održiv.
Grmuša naglašava da mu je drago što se ono što govori već sedam ili osam godina sada polako potvrđuje te da je osnovni problem kod proširenja EU stav ključnih zemalja poput Francuske, nekada Velike Britanije, a sada Njemačke, koje ne žele nove članice s punopravnim članstvom i pravom glasa.
Samo što nisu imali hrabrosti liberalnoj javnosti u svojim zemljama reći da su građani istočne Europe i Balkana ljudi drugog reda i da ne smiju imati prava kao i oni. To je osnovni cilj, rekao je Grmuša, dodajući da ne želi abolirati političke elite zemalja istočne Europe i Balkana koje nisu provele potrebne reforme.
Unatoč sve većem govoru o promjeni pravila, u Europi je i dalje dominantno mišljenje da se novim članicama ne dopusti pridruživanje dok se ne reformira način funkcioniranja same Europske unije.
Međutim, to je, kako piše Politico, veliki rizik, jer frustracije u državama kandidatima iz istočne Europe i zapadnog Balkana rastu, s obzirom na to da su brojne zemlje provele duboke unutarnje reforme, ali ni nakon godina nisu bliže članstvu, prenose Nezavisne.