Hrvatska je i tijekom 2025. godine nastavila bilježiti pozitivan migracijski trend pa se u zemlju doselilo više ljudi nego što ju je napustilo. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine u Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok se u druge države odselilo njih 37.485.
Time je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba, iako je on znatno manji nego godinu ranije. Naime, tijekom 2024. godine broj doseljenih bio je veći od broja odseljenih za čak 31 tisuću ljudi.
Ključnu ulogu u održavanju pozitivnog salda i dalje imaju strani državljani. Među svim doseljenima tek je 29,7 posto hrvatskih državljana, dok oni čine oko 35 posto ukupnog broja osoba koje su napustile Hrvatsku.
Kada je riječ o stranim državljanima, najviše ih je u Hrvatsku stiglo iz Nepala, ukupno 6.264 osobe. Slijede državljani Bosne i Hercegovine kojih je bilo 4.731, Filipina s 4.500 doseljenih, Srbije s 3.696 te Ukrajine, iz koje je stiglo 2.986 osoba.
Statistika pokazuje i da među doseljenima dominiraju muškarci, koji čine 66,3 posto ukupnog broja. I među osobama koje su napustile Hrvatsku najbrojniji su muškarci, posebno oni u dobi između 20 i 39 godina.
Istodobno, unutar same Hrvatske adresu prebivališta promijenilo je 73.838 osoba, što je najveći broj unutarnjih migracija od 2016. godine. Za razliku od međunarodnih preseljenja, u unutarnjim migracijama prevladavaju žene, koje čine 54,3 posto osoba koje su promijenile mjesto stanovanja.
Najveći migracijski dobitnik među hrvatskim županijama bila je Zagrebačka županija, koja je zabilježila rast od 3.475 stanovnika. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb.
S druge strane, negativan migracijski saldo zabilježile su Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.
Kada se promatraju isključivo selidbe unutar Hrvatske, najveći broj ljudi doselio se upravo u Zagrebačku županiju, dok su Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija zabilježile najveći odljev stanovništva prema drugim dijelovima zemlje.