– Pušenje ima negativan učinak na cjelokupno zdravlje. Već spomenuti KOPB kronična je progresivna bolest dišnih puteva, kod koje dolazi do trajnog ireverzibilnog suženja dišnih puteva. Bolesnici imaju svakodnevne simptome: kašalj, zaduha, intolerancija napora do onih najtežih stadija bolesti kada su na oksigenoterapiji u kućnim uvjetima i kada govorimo o teškoj invalidnosti bolesnika. Pušenje ima svoje višestruke rizike na zdravlje. Treba napomenuti da pušači u odnosu na nepušače imaju 17 puta veći rizik obolijevanja od karcinoma pluća, sedam puta veći rizik razvoja KOPB-a, dva puta povećan rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata, srčanog i moždanog udara.
Godinama se upozorava na problem pasivnog pušenja. Kakvo ono ima posljedice?
– Pasivno pušenje je nevoljno udisanje dima duhanskih proizvoda. Dim može dolaziti izravno iz pripaljene cigarete, kao i dim koji pušač izdahne. Duhanski dim iz okoliša štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Prema istraživanju Zavoda za javno zdravstvo, izloženost pasivnom pušenju u kući potvrđuje više od polovine ispitanika u FBiH (54,1%), a ispod polovine ispitanika (44,4%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na radnom mjestu. Više od polovine ispitanika u FBiH (52,7%) navodi izloženost duhanskom dimu od drugih pušača na javnom mjestu. Prema izvješću SZO-a, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), koje se citira i u Zelenom dokumentu Europske komisije iz siječnja 2007. godine, nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju raka zbog izloženosti duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12 – 19%. Većina štetnih učinaka duhanskog dima raste s dozom izloženosti, ali su učinci manji u pasivnih nego u aktivnih pušača.
Posljedice izloženosti djece duhanskom dimu?
– Djeca su posebno osjetljiva populacija pri izlaganju duhanskom dimu. Nažalost, kao što sam rekla, u školskoj populaciji imamo veliki udio pušača. Isto tako djeca su često pasivni pušači, izložena svakodnevno duhanskom dimu. Stručnjaci smatraju kako nema dopuštene granice izloženosti djece duhanskom dimu. Čak i kratka izloženost ima svoje rizike. Dugotrajno, učestalo izlaganje djece duhanskom dimu povećava učestalost upale uha, bronhitisa, astme i drugih bolesti dišnog sustava. Možemo reći kako konzumiranje duhanskih proizvoda, kao i izlaganje duhanskom dimu ili tzv. pasivno pušenje, značajno doprinosi obolijevanju od kroničnih respiratornih bolesti, kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih bolesti, kao i malignih bolesti.
Mijenja li se posljednjih godina stav građana o štetnosti konzumiranja cigareta?
– Ipak, u posljednjih nekoliko godina stječe se dojam kako je razina svijesti o štetnosti pušenja u BiH ipak porasla, tako da se kod nas čak bilježi blagi pad udjela pušača u općoj populaciji. Mislim kako isto možemo objasniti sve većem broju mladih ljudi, kod kojih danas bilježimo sklonost zdravijem stilu življenja, bez konzumiranja cigareta.
Veliki je broj protivnika uvođenja zabrane pušenja u javnim objektima u FBiH. Vaš stav?
– Nedavno je na snagu stupio Zakon o zabrani pušenja u javnim objektima u FBiH. Iako se mnogi protive ovom zakonu, stručna javnost ga pozdravlja. Mislimo kako će imati pozitivne ishode u smislu smanjenja broja pušača. Pogotovo će se pozitivno odraziti na smanjenje postotka pasivnih pušača s obzirom na njihovu izloženost duhanskom dimu u javnim objektima i na radnim mjestima. Time se u općoj populaciji djeluje pozitivno na zdravlje ljudi i smanjuju rizici obolijevanja od mnogih bolesti s kojima je aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu povezano, piše Večernji list.
