Zrak u brojnim gradovima nezdrav, konkretne mjere izostaju dok statistika ostaje porazna.
Meteorolog Nedim Sladić oštro je upozorio na dugogodišnji problem aerozagađenja u Bosni i Hercegovini, ističući da se o njemu iz godine u godinu govori – ali bez stvarnih rješenja.
„Ne vrijedi ovdje ništa govoriti više i ponavljati kao papagaj u prazno, pogotovo o aerozagađenju. Problem koji bude izvučen ispod tepiha čim studeni zakuca na vrata i uredno pospremi u ožujkom s dolaskom proljeća“, poručio je Sladić.
Dodao je da je zrak danima izrazito zagađen u mnogim gradovima, mjestimično čak i opasan po zdravlje, dok se reakcije institucija uglavnom svode na izjave, saopćenja i najave, bez konkretnih mjera na terenu.
Sladić naglašava da se u posljednjih 20 i više godina moglo učiniti mnogo više, ali da je izostala stvarna politička i društvena volja.
„Izgleda da mi potajno ‘volimo’ tragedije. Tražiš vedru statistiku, ali uporno i ubjedljivo vodi ona crna. Jedna smo od zemalja svijeta u kojoj ljudi, zajedno sa Sjevernom Korejom, imaju najveću stopu smrtnosti od posljedica aerozagađenja na 100.000 ljudi“, istakao je.
Dodaje kako je poražavajuće to što BiH nije apsolutno najgora, ali je opasno blizu samog vrha.
„Dok ljudi, nažalost, u ovoj zemlji ne počnu umirati u desetinama, pa i stotinama, kao u Londonu 1952. godine, tek onda očekujmo neku reakciju. Ali, kako smo za Jablanicu reagirali, bojim se ni da ovih stotinu ne bude dovoljno“, upozorio je Sladić.
Govoreći o čestim izgovorima, Sladić je pojasnio razliku između magle i smoga.
„Magle se nikad nećemo riješiti – reljef je kotlinski. Ali smoga se možemo riješiti u velikoj mjeri, samo da ima dobre volje“, naglasio je.
Podsjetio je i na Rezoluciju Ujedinjenih nacija 48/13, prema kojoj se pravo na čistu i zdravu okolinu smatra osnovnim ljudskim pravom.
„To pravo, nažalost, i u mnogim europskim zemljama, tri godine kasnije je izgleda ostalo samo na parčetu papira“, zaključio je Sladić.
Prema jutrošnjim mjerenjima, zrak u Banjaluci, Sarajevu, Kaknju, Visokom i Zenici ocijenjen je kao nezdrav, a građanima se preporučuje izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom, posebno osjetljivim kategorijama stanovništva.