spot_img
spot_img
Petak, 29 ožujka, 2024

NE BOJE SE GLADI: Krompira puna polja, ispod 1,30 KM neće ići

U ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi krumpirom kao najdominantnijom i najznačajnijoj povrtlarskom i uopće sjetvenoj kulturi u općini Rogatica zasijano je 242 hektara poljoprivrednog zemljišta. Po tradiciji, najviše kromira zasijano je na boričkom platou jer kako se ovdje kaže „krumpir na Borikama posadi i naopako, on će roditi naoposlu i dobro“.

U tu priču uvjerili su se mnogi na Borikama i ove godine. I pored izrazito nepovoljnih vremenskih prilika i suše kada je krumpiru najviše trebalo, on je solidno rodio. To posebno važi za one proizvođače koji su maksimalno primijenili agrotehničke mjere od sjetve do vađenja krumpira i koji su za sjetvu koristili kvalitetno sjeme, kazuje inženjer poljoprivrede Novak Motika, direktor privrednog društva „Agromont“ i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Solanumprodukt“, koji su ove godine zajedno zasijali krumpirom 15 hektara na vlastitom i u zakup uzetog zemljišta.

Iako je bila ekstremno sušna godina, dodaje Motika, mi smo zadovoljni rodom. Kampanja vađenja koja, zahvaljujući lijepom vremenu Mihioljskog ljeta, ide dobro i na našim parcelama imamo rod od 22 do 25 tona po hektaru. Mene i ostale proizvođače krumpira zanimaju kakve će biti cijene. Ako je prošle godine bila došla do jedne marke po kilogramu, onda ove godine s obzirom na dostignute cijene pogonskog goriva i maziva za mašine, đubrivo i posebno dnevnice sezonskih radnika na vađenju krumpira koje su došle i do 70 maraka, cijena krumpira ne bi smjela biti ispod najmanje 30 posto od prošlogodišnjih.

 

Slično razmišlja i Mile Ćebić, koji je kao porodično gazdinstvo sijao krumpir na dvije parcele u dijelu rodnog sela Brankovići. Na parceli „Raskršće“, kod poznate boričke lijeske, sa oko pet dunuma zemljišta, on je ubrao oko 12 tona krumpira sorte „agria“. Koliko sam mogao primijenio sam agro mjere i evo isplatilo se. Rod je neočekivano dobar jer tokom cijelog ljeta nismo imli ni jednu dobru kišu. Ovako, biće dovoljno za moju porodicu i nešto će se moći i prodati. U pitanju su cijene. Sve ispod marke i 30 pfeninga, nema proizvođača. Inače, reče još ovaj proizvođač, krupnoća krumpira nije kao nekih ranijih godina. Ali, zato ima ga dosta i tradicionalno veoma dobrog kvaliteta koji je poznat za borički kraj.

I on se požali na visoke troškove sjetve i vađenja krumpira koja traži fizičku radnu snagu, a dnevnice su „otišle do neba“, čak i do 70 mraka. Problem je i što je sve manje onih koji hoće da rade ovaj posao. Spalo se uglavnom na starije žene koje taj posao rade već godinama, naglasio je Ćebić koji je i sam zasukao rukave i obavlja dosta poslova oko vađenja, utovara na traktore i lagerovanja krumpira.

Krumpir se intenzivno vadi i u DOO „Agros“ Ozrena Planojevića, koji je sijao 30 hektara, od čega 22 hektara sjemenskog i 8 merkantilnog, u „Agroplodu“ Dragana Džide koji je sijao 8 hektara sjemenskog i 11 merkantilnog i kod porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koja su krumpir sijali na 160 hektara merkantilnog, odnosno krumpira za jelo. Rod i problemi su isti ili slično kao i kod ostalih proizvođača, ali je sigurno, da će cijene biti nešto veće a potrošači će imati dobru ponudu i kvalitet koji po tradiciji prati čuveni krumpir sa Borika i uopće iz općine Rogatica.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti