Nakon europskih zakona slijede izborna reforma i Ustavni sud BiH

Sljedećeg ponedjeljka predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović trebao bi okupiti čelnike vodećih probošnjačkih stranaka okupljenih u “trojku”, SDP-ova predsjednika Nermina Nikšića, Naroda i pravde Elmedina Konakovića, Naše stranke Edina Fortu te SNSD-ova predsjednika Milorada Dodika kako bi se pokušali usuglasiti zakoni koji bi se u zadnjem krugu trebali naći pred Vijećem ministara i u proceduri parlamentarne skupštine, čime bi povećali izglede za pozitivnu ocjenu Europskoga vijeća za BiH o otvaranju pregovora s Unijom, piše Večernji list BiH.

Čović je poslovično optimistično najavio kako će se na tome sastanku naći niz zakona, ali i otvoriti najkrupnija politička i nacionalna pitanja koja su definirana političkim sporazumom o uspostavi državne vlasti.

Neovisan o Sudu BiH

– Na tome sastanku trebamo usuglasiti što treba usvojiti Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a što Zastupnički dom. Mislim da neće projekti koji imaju negativan karakter imati utjecaj na ovaj naš sastanak. Uvjeren sam da ćemo imati nove zakone tijekom rujna i listopada. Mislim da ćemo brzo doći do Izbornog zakona, ali tako isto i Zakona o Ustavnom sudu – kazao je Čović.

On je najavio da će na tom sastanku precizirati i rok do kada treba napraviti dogovor o Izbornom zakonu. No, prije negoli se dođe do te teme, na dnevnome redu bit će Zakon o sudovima koji je zapeo između posljednjeg sastanka, a sve se dodatno zakompliciralo zbog optužnice protiv Dodika te daljnjeg zaoštravanja oko pitanja državne imovine. Iako to akteri ne ističu, ključni problem oko Zakona o sudovima odnosi se na vrlo izvjesno prozivanje SNSD-ove ekipe i samoga Dodika kako je pristao na osnivanje nove državne institucije. Ovaj “sport” međusobnog optuživanja za izdaju nacionalnih interesa zapravo je ključan zašto je tako teško postići kompromis između stranaka koje dolaze iz triju grupacija.

Zbog toga se u Zakon o sudovima pokušava pronaći formulacija kako ovaj sud ne bi bio nova institucija, a da se istodobno zadovolji potreba postojanja drugostupanjske sudske institucije. Zbog toga vladajuća stranka u RS-u inzistira da to bude prizivni sud unutar Suda BiH, no koji bi po načinu organizacije i donošenju odluka bio potpuno odvojen i neovisan o sadašnjoj strukturi Suda Bosne i Hercegovine. Iako je ta točka nedavno došla na dnevni red, nedavno je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto povukla apelaciju oko dvostupanjske nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine.

Naime, sadašnja praksa da isti sud donosi nepravomoćne, a onda odluke u drugome stupnju posve odudara od europske prakse i narušava načelo nepristranosti. Srpska strana novim zakonom želi da se definira i kako će prizivni sud ili pak viši sud, kako je to definirano u prijedlogu koji je definirao državni ministar pravosuđa Davor Bunoza, imati sjedište u Banjoj Luci.

Tako se, očito, želi ostvariti nešto veći utjecaj na njegov rad, što je slučaj i sa sadašnjim Sudom BiH, čije je sjedište u Sarajevu. No, Venecijanska komisija, ali i bošnjačka strana, inzistira da taj sud ne bude udaljen od Sarajeva te predlaže da bude smješten u Istočnom Sarajevu kako se ne bi zatvorenike i spise prevozilo u Banju Luku.

Uskoro pregovori

Čini se, međutim, da je i to daleko manji problem nego što je to sadašnja politička klima i kriza koja se kreira u odnosu Dodika i međunarodne administracije, koja ga pokušava disciplinirati. Uz to, očekuje se kako će se na predstojećem sastanku prezentirati i rezultati rada povjerenstva koje čine stranački dužnosnici HDZ-a BiH Darijana Filipović, SDP-a BiH Nerin Dizdar i SNSD-a Sredoje Nović.

Oni su održali nekoliko sastanaka, a na sastanku u Mostaru očekuje se da se predstave rezultati njihova rada. Oni nisu epohalni, jer se to od njih nije ni očekivalo, no, kako se doznaje, ova trojka uspjela je usuglasiti zajednički interes triju strana koji žele napraviti s izmjenama Izbornog zakona. To će biti svojevrsni orijentir za buduće pregovore. Tako bošnjačka strana inzistira na provedbi presuda iz Strasbourga i jamčenju prava svih građana, Hrvati pak inzistiraju da se zajamči utjecaj konstitutivnih naroda, a srpska pak strana inzistira i na promjenama kojima bi se povećao izborni prag, ali i promijenio propis po kojemu mandat ne pripada izabranom dužnosniku, nego političkoj opciji koja ga je kandidirala. Vladajuću “petorku” očekuje i donošenje novoga Zakona o Ustavnome sudu oko kojega sve strane imaju različite ambicije kako to rješenje treba izgledati.

Zoran Krešić, Večernji list